Ribiz je kao voćna vrsta poznata od davnina. Međutim, u intenzivnom uzgoju se pojavljuje tek u prošlom stoljeću s razvojem hladnjača i prerađivačke industrije.

U intenzivnom plantažnom uzgoju najviše se uzgaja crni ribiz uslijed veće prehrambene vrijednosti i rodnosti. U zapadnoeuropskim zemljama sve više podižu plantaže crvenog ribiza. Bijeli i zlatni su interesantni samo zbog svoje dekorativnosti.

U dubokom zimskom mirovanju ribiz može bez većih problema izdržati temperature od -30 °C. Ribiz je biljka brdsko planinskih krajeva s nadmorskom visinom između 700 i 1200 m. Na manjim nadmorskim visinama dosta veliki problem mogu biti visoke ljetne temperature i nedostatak vlage tijekom ljeta. Jedan od razloga za to je činjenica da vrlo plitko rasprostire korijenje (uglavnom od 10 do 50 cm). Zato ne može koristiti vlagu iz dubljih slojeva tla.

Bez osiguranog navodnjavanja u ravničarskim krajevima ne treba očekivati dobre rezultate. Uzgoj može biti rentabilan ako godišnje padne barem 800 mm oborina, od čega barem 400 mm u razdoblju vegetacije. Što se tiče relativne vlage zraka, ribiz zahtijeva vrijednosti od 80 do 85 %. Tijekom ljetnih mjeseci ne bi smjele padati ispod 70 do 80 %. Ribiz je heliofit, ali podnosi određeni stupanj zasjene, iako za intenzivnu proizvodnju treba osigurati dovoljno svjetla. Dobro uspijeva na ilovastim dobro ocjeditim tlima s najmanje 1 % organske tvari.

Tla trebaju biti kisele reakcije (pH od 6,2 do 6,5), vlažna ali drenirana. Što se tiče ekspozicije, do 1000 m nadmorske visine treba ga saditi na sjeverne, sjeverno-istočne, sjeverno-zapadne ekspozicije jer imaju 15 do 20 % veću vlagu zraka. Iznad 1000 m na južne, jugozapadne i jugoistočne ekspozicije. Ako se sadi za osobne potrebe u uvjetima gdje su ljeta jako vruća onda se preporuča saditi u zasjeni. Korijenje svih ribiza je osjetljivo na kloride, te bi se stoga kloridna gnojiva trebala upotrijebiti barem mjesec dana prije sadnje, a kasnije izbjegavati. Preporučeni razmak sadnje je 1 – 1,2 m u redu, dok se bujnije sorte sade na veći razmak. Razmak između redova je 2 – 3m.

Mogu se saditi i gušće u redu ako se želi postići čvrsta živica. Drugi uzgojni oblici uključuju individualan grm. Broj biljaka po hektaru u ovisnosti o raznim razmacima sadnje može varirati od 2152 do 6726. Rodni pupovi se diferenciraju lateralno na duljim jednogodišnjim izbojcima izraslima iz korijenovog vrata (crni ribiz) i lateralno na jednogodišnjim izbojcima izraslima iz drveta starog dvije, tri, četiri godine itd. Ako je drvo starije od 3 godine prirod značajno opada. Stoga se rezidba sastoji od uklanjanju takvog drveta i postizanja balansa između jedno-,dvo- i tro-godišnjeg drveta.

S obzirom na to da crni ribiz rađa dosta na jednogodišnjem drvetu rezidba se obavlja tako da se ostavi uglavnom dostatan broj novih izbojaka. Crveni ribiz je uglavnom samooplodan, dok crni uglavnom nije i zahtijeva oprašivača. Na sortnoj listi RH za 2021. godinu su navedene brojne sorte ribiza. Neke od crnog ribiza su: ´Wellington´ i ´Rosenthal´ te crvenog ribiza: ´Red Lake´, Rovada ´Rondom´ i dr.

Ostalo bobičasto voće:

Uzgoj i sadnja malina

Razlike uzgoja kupina u odnosu na malinu

Uzgoj borovnica sve popularniji

Uzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu

Uzgoj jagoda

Uzgoj aronija

Goji – izuzetno dobra za zdravlje

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzgoj borovnica sve popularniji
Sljedeći članakUzgoj brusnica – voćne vrste za vodenu berbu
Avatar
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.