Crni ribiz (Ribes nigrum L.) je jagodasta voćna vrsta, čiji se plodovi i prerađevine ističu kvalitetom, te je posljednjih godina za njima povećan interes. Iako su dobri uvjeti za intenzivan uzgoj kod nas, uglavnom se uzgaja u kućnim vrtovima, za vlastite potrebe. Ukupne površine pod ribizom iznose svega 30-ak ha.

U odnosu na druge voćne vrste, ribiz nije velikih zahtjeva što se tiče uzgojnih uvjeta. Odgovaraju mu staništa s dobrom insolacijom, s dovoljnom količinom vlage, zaštićena od vjetra, teren blagog nagiba. Pokazuje dobru otpornost na mraz, podnosi do -30 °C i niže, a osjetljiv je na sušu i zahtijeva velike količine vode. Od tla najbolje uspijeva na dubokom, srednje teškom, umjereno vlažnom, dobro dreniranom, po strukturi pjeskovito tlo ili ilovača, s minimalno 3 % humusa, pH vrijednosti 5,5-7 (blago kisela do neutralna reakcija).

U Hrvatskoj uspijeva u kontinentalnoj klimi, na visinama 500-1000 m. Listopadna je vrsta, uglavnom se sadi ujesen, grm može narasti do visine 1-2 m. Počinje plodonositi u 2.-3. godini, životni vijek je 15-20 godina i duže. Plodovi se mogu konzumirati u svježem stanju, ali su i kvalitetna sirovina za preradu u npr. sok, vino, liker, džem, žele, suho voće itd. Značajne je nutritivne, zdravstvene, farmaceutske i tehnološke vrijednosti.

Sorta Čačanska crna nastala je 1980.godine u Institutu za voćarstvo u Čačku, slobodnim oprašivanjem sorte Malling Jet. Selekcionirana je 1984.godine, pod nazivom I/75, a poslije godina istraživanja u nasadu, kao sorta je priznata 1997.godine. Kao donor gena u nastanku ove sorte korištena je i sjevernoamerička vrsta Ribes bracteosum zbog potencijala za veći prinos, za veću tolerantnost na kasne proljetne mrazeve i na uzročnika pjegavosti lista. Čačanska crna je 2014. godine izbrisana s Popisa sorti voćnih vrsta RH.

Sadnja i uzgoj

Sadi se na razmaku 2,5-3 m x 1 m, što je sklop i do 4000 biljaka/ha. Tolerantna je na rani proljetni mraz kao i na opekotine od sunca. Pokazuje dobru otpornost na štetnike i uzročnike bolesti, pr. na hrđu ribiza, trulež, pjegavost listova i uzročnike antraknoze. Grm je snažan i bujan, grane se u početku razvijaju uspravno, u narednim godinama, prelaze u raširenu formu, pod utjecajem tereta roda. Listovi su krupni, tamnozelene boje, izražene nervature. Cvjetna os je dugačka, na njoj se prosječno nalazi 10-15 krupnih cvjetova. Cvjetanje je srednjerano, traje 18 dana, odvija se u razdoblju od kraja 3. do kraja 4. mjeseca.

 class=
Od crnog ribiza spravljaju se posebno ukusni i zdravi džemovi

Samooplodna je sorta, vrijeme sazrijevanja je srednjerano, sazrijevanje traje od početka 6. do početka 7. mjeseca (istovremeno sa sortom Baldwin). U punu rodnost ulazi u 3.-4. godini uzgoja. Redovite je rodnosti, može postići visok prinos, prosječno 1-3,5 kg/grmu. Grozdovi su dugački, na jednom se prosječno nalazi 7 – 10 plodova, prosječna masa jednog grozda je 6 – 10 g. Plodovi su bobice, srednje krupnoće, prosječne mase 0,8-1,2 g, međusobno dosta ujednačene, u svakoj se nalazi 40-ak sjemenki. Zrele bobice su sjajno crne boje pokožice, sočne, umjereno izraženog mirisa, karakteristične arome, slatkokiselog do kiselog okusa.

Sadrži bjelančevine, vitamine (visok je sadržaj vitamina C, zatim A i B kompleksa), minerale (K, Ca, Na, Fe, P, Mg), fenolne spojeve (visok je sadržaj antocijana), tanine. Sadržaj topljive suhe tvari je visok (prosječno 13-15 %) , također i sadržaj ukupnih kiselina. Od šećera najzastupljeniji su glukoza i fruktoza, a od organskih kiselina limunska i jabučna. Kalorijska vrijednost je niska.

Zahvaljujući navedenom kemijskom sastavu, plodovi se mogu koristiti za upotrebu u svježem stanju, a ujedno su pogodni i kao sirovina za preradu te za zamrzavanje. Zreli plodovi se lako odvajaju od peteljke, pa se berba može obaviti mehanizirano ili ručnom trešnjom. Plodovi izvrsno podnose transport.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMirta – zaboravljeno blago Sredozemlja
Sljedeći članakJe li mlado vino zdravije?
Avatar
Rođena u Splitu, gdje završava osnovnu i srednju u školu. Preddiplomski studij Mediteranska poljoprivreda završava u Splitu, a diplomski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Interesna područja su joj voćarstvo, posebno zapostavljene vrste, povrćarstvo, vinogradarstvo i dr. Rođena je u Splitu 1990. godine. U Splitu završava osnovnu školu, a potom i matematičku gimnaziju gdje maturira s odličnim uspjehom. 2009. godine upisuje preddiplomski međusveučilišni studij „Mediteranska poljoprivreda“ u Splitu koji završava 2012. godine obranom završnog rada naslova „Nutritivna i zdravstvena vrijednost plodova jagode“ te stječe titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke agronomije. Iste godine upisuje diplomski studij „Hortikultura-Voćarstvo“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu koji završava 2014. godine obranom diplomskog rada naslova „Kvaliteta perspektivnih sorata jagode neutralne dužine dana uzgojenih izvan sezone“ te stječe titulu magistre inženjerke agronomije (s najvećom pohvalom). Na preddiplomskom studiju stručnu praksu obavljala je na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u laboratoriju i na vanjskim površinama, a tijekom studiranja na diplomskom studiju na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu obavljala je analize u laboratoriju i obrađivala je podatke u računalnim programima. Područja interesa: mediteransko voće, jagodasto voće, samoniklo voće, zapostavljene vrste, vinogradarstvo, povrćarstvo, rasadničarstvo, genetika, oplemenjivanje, botanika, kvaliteta i nutritivna vrijednost namirnica, ekološka poljoprivreda, stočarstvo, zaštita zemljopisnog podrijetla. Tijekom studiranja bila je koautor znanstvenih radova objavljenih u časopisima Pomologia Croatica i Glasnik zaštite bilja, sudjelovala je na Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara 2014. godine te je dobitnica Rektorove nagrade Sveučilišta u Splitu za 2011. godinu.