Treći četvrtak u studenome je dan kad već desetljećima cijeli svijet otvara butelje novog mladog francuskog vina Beaujolais nouveaux/Beaujolais primeur. Ono što se u nas s novim mladim vinom u javnosti radi s komercijalno potencijalno vrlo vrijednim institutom mladog novog vina ima u poslovnom smislu tek otužan oblik veselice uz čašicu.

Bilo je doduše pokušaja stvaranja robne marke Zagrebačke županije Portugizac Plešivica. Međutim, nakon nekoliko godina, svojedobno, kad se činilo da je stvar na dobrom putu da saživi i razvija se – počelo je rasipanje… Površina na kojoj se portugizac prostire u Hrvatskoj danas je tek 36 ha (2020., APPRRR), a najveći dio je u području podregije i zaštićene oznake izvornosti Plešivica  (71 %). Lijepo kaže dr. sc. Ivana Alpeza, iz Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH):

Vino je proizvod koji u društvu ima status kakav nema niti jedan drugi. Posljednja tri desetljeća vino zaokuplja znanstvenu i strukovnu javnost kao nikada prije. Prvenstveno zbog novih spoznaja o utjecaju vina na zdravlje.

U nastavku dr. sc. Alpeza iznosi konkretno i opširno nešto što ide itekako na ruku proizvođačima upravo vina, prvenstveno crnih, onih koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada.

Prikazano istraživanje na održanoj Sabatini

Na ovogodišnjoj Sabatini prikazan je dio rezultata istraživanja što ih je dr. sc. Alpeza provela zajedno s kolegama iz Centra i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Iz njih je vidljivo nešto što ide i te kako na ruku proizvođačima upravo vina od portugizca koja se na tržište stavljaju kao sasvim mlada.

-Godine 1992. objavljeni su rezultati istraživanja na temu zdravlja francuskih građana te povezivanja načina života i navika u prehrani s konzumacijom vina s prevencijom bolesti krvožilnog sustava. Glede rezultata, riječ je o fenomenu nazvanome French Paradox/Francuski paradoks. Uz njega se vezuju znanstvenici-istraživači Serge Renaud i Michel de Lorgeril, kardiolog. Ispostavilo se da su najvažniji spojevi zaslužni za pozitivne učinke polifenoli. Sadržaj polifenola u bijelim vinima je 0,2-0,5 g/L, a u crnima 1-5 g/L.

Crtež prikazuje sastojke vina: 84 posto čini voda; 13 posto etanol; tri magična postotka polifenol (glicerol, organske kiseline, aminokiseline, šećeri, ostali alkoholi, minerali)

1992. po prvi put se spominje otkriće resveratrola u grožđu i vinu. Resveratrol je jedan od desetak fitohormonskih spojeva iz grupe polifenol-stilbena (Siemanni Creasy). Otkriće izaziva nevjerojatan interes i rezultira desecima vrijednih istraživanja koja potvrđuju različite pozitivne učinke resveratrola na zdravlje. Resveratrol je u grožđu i vinu prisutan u dva oblika, kao cis i kao trans. Međutim, samo trans-oblik je bioaktivan.

Stoga je on važan u smislu potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje. Rezultat istraživanja biodostupnosti učinaka polifenola i resveratrola na zdravlje su i brojni pripravci. Najviše trans-resveratrola, koje se koristi kao dodatak prehrani i kao pripravke za vanjsku primjenu. Utjecaj polifenola na zdravlje ovisi o njihovom sastavu (biodostupnosti) i sadržaju. Polifenolna kakvoća ovisi o brojnim čimbenicima, i s dozrijevanjem/starenjem vina mijenja se.

Znanje o vinu i polifenolima je ogromno. Međutim i dalje je nedostatno. Osobito u odnosu na razumijevanje promjena tijekom dozrijevanja vina i brojnih reakcija u kojima polifenoli sudjeluju. S vremenom se uvidjelo da čuvanje vina u boci rezultira smanjenjem sadržaja polifenolnih spojeva (tanini, proantocijanidini, kvercetin, katehin, epikatehin, resveratrol…) kao potencijalne potpore zdravlja. Također, rezultira i smanjenjem antioksidacijskog potencijala. On je pokazatelj kvalitete polifenolnih spojeva. Također i drugih spojeva u vinu koji imaju zaštitni antioksidacijski učinak na stanicu (glutation, kafeinska kiselina).

Čuvanje vina u boci

Najvažniji čimbenici čuvanja/očuvanja vina u boci su temperatura i način zatvaranja boce (čep).

Čuvanje vina u boci, čak i u poželjnim i kontroliranim uvjetima u odnosu na okolišne, manifestirano je promjenama polifenolne kakvoće mladih vina Portugizac ZOI Plešivica u neželjenom smjeru. Nakon 12 mjeseci čuvanja vina u originalnoj pretpakovini, u kontroliranim uvjetima na 16 °C, promjene su bile sljedeće. Sadržaj ukupnih fenola prosječno je smanjen 8 %, antioksidacijski potencijal prosječno je smanjen 9 %, sadržaj ukupnih stilbena prosječno je smanjen 14 %. Sadržaj trans-resveratrola prosječno je smanjen 48 %. Vrijednosti parametara polifenolne kakvoće, kao izričaj potencijalne dobrobiti za ljudsko zdravlje, bolje su u mladim vinima Portugizac ZOI Plešivica, u odnosu na isto vino čuvano u boci 12 mjeseci, istaknula je dr. sc. Ivana Alpeza.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRibiz – otporan na mraz
Sljedeći članakOdržan sastanak na temu zbrinjavanja zanemarenih životinja na području Sinja
Avatar
Rođen je u listopadu 1946. u Zagrebu. Za sebe voli reći kako je kasne berbe, ili Spätlese, Late Harvest, vendemmia tardiva, vendange tardive… Željko Suhadolnik rođen je u listopadu 1946. u Zagrebu. Za sebe voli reći kako je kasne berbe, ili Spätlese, Late Harvest, vendemmia tardiva, vendange tardive… Živi u Zagrebu, gdje je i pohađao školu. Nakon Gimnazije studirao je strane jezike (talijanski i francuski) na Filozofskom fakultetu. Služi se s četiri strana jezika – engleskim, talijanskim, francuskim i njemačkim. Po zanimanju je novinar. U novinarstvo ulazi krajem šezdesetih godina kao suradnik tadašnjeg časopisa Izbor u izdanju kuće Vjesnik. Potom surađuje s tjednikom Studio, slijedi godina dana rada u Vjesnikovoj Press Agenciji a onda, 1975. godine, zapošljava se u popularnom tjedniku Vikend, u kojemu između ostaloga prati segment turizma i vina. U Vikendu je bio urednik sve do kraja 1991., a 1992. s kolegom i prijateljem Mladenom Horićem osniva reviju za vino, gastronomiju i turizam Svijet u čaši, koju kao glavni urednik vodi i sada. Kao degustator i ocjenjivač vina sudjelovao je na nacionalnom ocjenjivanju Vina Croatia – Vina Mosaica u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, više je puta sudjelovao na ocjenjivanjima Dubrovnik FestiWine i Vinistra, pa i na ocjenjivanjima vina Zagrebačke županije, a u inozemstvu na ocjenjivanjima Vino Ljubljana u Ljubljani, Concours Mondial de Bruxelles u Bruxellesu i po raznim gradovima Europi a jednom i u Čileu, Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse u njemačkom Palatinatu, Vinitaly u Veroni, Emozioni dal Mondo: Merlot e Cabernet insieme u Bergamu, Portugieser du Monde u mađarskome Pečuhu. Krajem 2017. za svoje višedesetljetno djelovanje na vinskoj pozornici primio je, na dodjeli nagrada za godišnja postignuća u organizaciji zagrebačke marketinške kuće u segmentu vina Vinart, priznanje s titulom Zaslužnik, a za zasluge u razvoju kulture vina, pokretanju trendova, čuvanju vinske tradicije, afirmaciji umjerenosti konzumacije, poticanju znanosti o vinu, promociji kvalitete vina i za ostalo što je zadužilo vinsku scenu u 2017. i ranije.