Jabuke crvenog mesa

146

U redakciju Gospodarskog lista stižu često upiti naših pretplatnika o pojedinim sortama voća, stoga smo odlučili predstaviti zanimljive sorte raznih vrsta voća u našem malom leksikonu sorata, a mnoge od njih mogu se naći i u rasadnicima i vrtnim centrima u Hrvatskoj. U sljedećih nekoliko nastavaka i brojeva Gospodarskog lista navest ćemo novije i manje poznate sorte jabuka. Možda se i vi odlučite odabrati i posaditi neku od njih?

Postoji između 25 i vrsta roda jabuka (Malus sp.) i više od 10000 sorata domaće jabuke. Jabuka je voćna vrsta koja ima najveću svjetsku proizvodnju (oko 90 milijuna t/god), a prema prognozama očekuje se da će se proizvodnja povećavati po 2% godišnje do 2025. Najveći potrošači jabuke su Kinezi, s čak 48% svjetske potrošnje jabuke. Jabuka je temelj voćarske proizvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi zimskih sorata jabuka najcjenjeniji su, jer dosežu najbolju kakvoću, a i sezona potrošnje im je zimi kad nema velikog izbora drugih vrsta voća. Kožica ploda jabuke je obično crvena, često i žuta, zelena, ružičasta ili smeđa, mada postoje i brojne sorte s dvobojnim ili trobojnim plodovima. Meso ploda dok je svježe obično je svijetlo žute ili bijele boje, a poznati su varijeteti s ružičastim, crvenim i žutim mesom.

Porijeklo jabuka crvenog mesa

SAČUVAJMO STARE SORTE VOĆA „CERNIK 2019“

Sorte

Poboljšana svojstva

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 3/2019

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZakon o vinu ide u Sabor
Sljedeći članakNjam kocke
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.