Koliko treba proći do prvih plodova oraha i zarade?

55

""U Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, doznali smo koje su sve mogućnosti i mjere poticaja dostupne korisnicima koji planiraju sadnju oraha.

Pravo na potpore

Za sadnju oraha u ovoj godini moći će se ostvariti pravo na potpore tek od iduće godine, i to ako će zadovoljiti sve uvjete koji će biti propisani Pravilnikom za 2016. godinu. Međutim, temeljem Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja NN (35/15., 53/15., 69/15.), koji se odnosi na 2015. godinu, korisnik koji ima proizvodnju oraha mogao bi ostvariti pravo na sljedeće potpore:
• Osnovno plaćanje
• Zeleno plaćanje
• Plaćanje za mlade poljoprivrednike – ako je u godini podnošenja Zahtjeva mlađi od 40 godina
• Proizvodno vezanu potporu – za voće
• Mjeru 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene:
– 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada Mjera 11 Ekološki uzgoj:
– 11.1 Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode, ( za višegodišnje nasade prve 3 godine)
– 11.2 Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksa i metoda (za višegodišnje nasade 4. i 5. godinu)
• Mjera 13 Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima:
– 13.1. Plaćanja u gorsko planinskim područjima,
– 13.2. Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima,
– 13.3. Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima.
Korisnici osnovnih plaćanja dužni su na svim svojim prihvatljivim hektarima provoditi poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš – zelene prakse. Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš – ‘zeleno plaćanje’ – isplaćuje se za one površine poljoprivrednog gospodarstva koje su prihvatljive i za Osnovno plaćanje. Poljoprivrednici koji se bave ekološkim uzgojem ostvaruju pravo na plaćanja za zelene prakse za proizvodne jedinice na poljoprivrednom gospodarstvu koje se koriste za ekološku proizvodnju.

Minimalni zahtjevi za primanje izravnih plaćanja – ukupna prihvatljiva površina svih parcela iznosi najmanje jedan hektar. Minimalna površina za primanje za IAKS mjere ruralnog razvoja po površini (ekološki uzgoj, Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Plaćanja područjima s prirodnim ili posebnim ograničenjima) poljoprivredna je parcela minimalne površine od 0,05 ha, uz uvjet da je veličina poljoprivredne površine poljoprivrednog gospodarstva minimalno 0,5 ha upisane u Upisnik PG i ARKOD.

Iznimno, proizvodno vezana potpora za voće, dodjeljuje se za najmanje 2 prihvatljiva hektara voćnjaka, te se može ostvariti za prvih 10 prihvatljivih hektara voćnjaka.

Potpora za ekološki uzgoj

Potpora iz Mjere 11 – Ekološki uzgoj, dodjeljuje se korisnicima koji prelaze na ekološki uzgoj ili nastavljaju ekološki uzgoj na poljoprivrednim površinama. Potpora se može ostvariti kroz dvije podmjere:
Podmjera 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode (EKOP)
Podmjera 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (EKO).
Agencija za plaćanja na temelju podataka iz podnesenog jedinstvenog zahtjeva, donosi Odluku o ulasku u sustav potpore, a kojom se utvrđuje obvezna površina za kontrolu koju korisnik mora zadržati tijekom obveznog razdoblja. Zahtjev za ulazak u sustav potpore moguće je podnijeti zaključno s 2019. godinom. Uvjeti za ulazak u sustav potpore EKOP i EKO:
1. EKOP i EKO korisnik treba biti upisan u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji kojeg vodi Agencija za plaćanja.
2. EKOP korisnik podnosi Agenciji za plaćanja jedinstveni zahtjev na kojem traži ulazak u sustav potpore za Plaćanje za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode na listu A i prijavljuje površine na listu B, a u skladu s propisanim rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva. EKO korisnik podnosi Agenciji za plaćanja jedinstveni zahtjev, na kojem traži ulazak u sustav potpore za Plaćanje za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metode na listu A i prijavljuje površine na listu B, a u skladu s propisanim rokovima podnošenja jedinstvenog zahtjeva.
3. Prilikom ulaska u sustav potpore EKOP, korisnik preuzima obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja ekološkog uzgoja, o čemu potpisuje Izjavu koja je sastavni dio jedinstvenog zahtjeva. Prilikom ulaska u sustav potpore EKO, korisnik preuzima obvezu petogodišnjeg razdoblja provođenja mjere, o čemu potpisuje Izjavu koja je sastavni dio jedinstvenog zahtjeva.
4. Za EKOP korisnika, površina koja se prijavljuje je ARKOD parcela, u cijelosti uključena u sustav kontrole ovlaštenog kontrolnog tijela, te je upisana u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji kao parcela u prijelazu na ekološke poljoprivredne prakse i metode. Za EKO korisnika, površina koja se prijavljuje je ARKOD parcela, u cijelosti uključena u sustav kontrole ovlaštenog kontrolnog tijela, te je upisana u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji kao parcela u održavanju ekološke poljoprivredne prakse i metode.
5. EKOP korisnik dužan je provoditi podmjeru na istim površinama, u skladu s podnesenim zahtjevom za ulazak u sustav potpore, dok je EKO korisnik dužan provoditi podmjeru na istom broju hektara, u skladu s podnesenim jedinstvenim zahtjevom.
6. EKOP korisnik dužan je nakon završetka prijelaznog razdoblja nastaviti ekološku proizvodnju na istim površinama koje su bile navedene u zahtjevu za ulazak u sustav potpore za EKOP podmjeru, te podnijeti zahtjev za ulazak u sustav potpore za Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda. Više o izravnoj potpori i IAKS mjerama ruralnog razvoja kao i svu pravnu osnovu možete pronaći na stranici Agencije za plaćanja: www.apprrr.hr

Prihvatljiva ulaganja

Pravilnikom o provedbi Mjere M04 »Ulaganja u fizičku imovinu«, Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva « iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (NN 7/15) definirano je prihvatljivo ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, isključujući restrukturiranje postojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino.

Restrukturiranje trajnih nasada obuhvaća agrotehničke mjere na postojećim površinama kojima se restrukturira ili zamjenjuje postojeći nasad ili dio nasada s ciljem unapređenja proizvodnje i poboljšanja kvalitete.

Trajanje projekta nakon izdavanja Odluke o dodjeli sredstava, do podnošenja posljednjeg Zahtjeva za isplatu, može trajati najduže do 24 mjeseca, za građenje i podizanje nasada. Korisnici potpore su poljoprivredna gospodarstva čija se ulaganja odvijaju na području Republike Hrvatske. Korisnik je dužan izraditi poslovni plan, ako vrijednost ukupno prihvatljivih troškova iznosi više od 200.000 kuna, te za sve integrirane i zajedničke projekte. Više o Mjeri 4. može se pročitati na mrežnoj stranici Agencije za plaćanja: www.apprrr.hr/mjera-4—ulaganja-u-fizicku-imovinu-1040.aspx

Kako pripremiti tlo za nasad oraha?

Prije podizanja nasada oraha (ovisno o kojoj površini se radi ovisi visina investicije) treba obaviti uređenje i pripremu tla, a ti zahvati obuhvaćaju:
• krčenje prethodne višegodišnje kulture (ako postoji)
• uništavanje korova
• ravnanje terena (mikrodepresije)
• agromeliorativne zahvate (gnojidba)
• rigolanje i po potrebi podrivanje tla
• fina priprema rigolanog tla za sadnju
• kopanje jama za sadnju

Treba računati da je najveći dio ulaganja u prvoj godini (više od 80% vrijednosti ulaganja, a ukupno ulaganje je oko 80.000 kn/ha).

Vrijednost ulaganja

Ulaganje ide kroz 4 godine, ali prva godina ima najveće iznose ulaganja:
Materijal (utrošci prve godine):

Stajski gnoj 55 t/ha
Mineralna gnojiva 500 kg/ha
Pesticidi 4 kg/ha
Kolčići za razmjeravanje 200 kom/ha
Sadnice 200 kom/ha
Voda  3500 l/ha

Rad ljudi obuhvaća u prvoj godini oko 20 sati i to krčenje i čišćenje terena, utovar mineralnih gnojiva, priprema kolčića, razmjeravanje i obilježavanje sadnih mjesta, kopanje jama, trapljenje, vađenje, utovar i istovar sadnica, raznošenje sadnica i sadnja, zalijevanje posađenih sadnica, zaštita od glodavaca, međuredno prašenje.
Rad strojeva obuhvaća u prvoj godini oko 5 sati, a obuhvaća krčenje i ravnanje terena, utovar, prijevoz i rasipanje stajskog gnoja i mineralnih gnojiva, rigolanje tla, tanjuranje, drljanje, dovoz vode za zalijevanje. Ukupna godišnja proizvodnja jezgre oraha u punom rodu (11.-14. godina starosti) je 2.500 kg jezgre oraha. Teškoća je što tek od 11. godine ide puna rodnost, a do tad postupno povećavanje uroda . Od 5. godine starosti rod je 100 kg/ha, dok u 6. godini urod iznosi 300 kg/ha, i potom iz godine u godinu raste, ali tek od 11. godine puni je rod 2,5 tone/ha. U svakom slučaju, radi se o isplativoj investiciji, koja na žalost nestrpljivih, svoju korist pokazuje nakon duljeg razdoblja podizanja nasada i dolaska u punu rodnost. Dodatna je korist pri krčenju nasada (15-25 godina starosti) vrijednost drvne mase, a do tada iskorištavanje jezgre oraha.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPušten u rad drugi mljekomat farme muznih krava OPG-a Andreia Hrusta iz Marije Gorice
Sljedeći članakOralno cijepljenje lisica u gradu Zagrebu
Avatar
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.