Čim vremenski uvjeti budu povoljni za ranu proljetnu sadnju odnosno kad tlo ne bude smrznuto da se mogu iskopati sadne jame, mogu krenuti pripreme za sadnju lijeske i oraha. Od izuzetne je važnosti voditi računa da su sadnice zdravstveno ispravne i odgovarajuće sorte s obzirom na podneblje sadnje.
Ako se radi o jednogodišnjim sadnicama oraha one su manje osjetljivije za razliku od dvogodišnjih sadnica koje imaju jaču stabljiku i razvijenih više bočnih grana te trebamo opreznije postupati kod skidanja zaštite od glodavaca.
S obzirom na klimatske promjene i mikroklimu, sadnja je moguća od kraja vegetacije na jesen do početka vegetacije na proljeće. Najbolja je priprema za sadnju iskopati sadne jame, ovisno o veličini korijena i unutra staviti odstajali stajski gnoj. Nakon nagrtanja zemlje treba sve dobro zagaziti i po potrebi staviti uporanj za sadnicu, ako je potrebno.
Priprema tla i radovi u nasadu
Radovi u nasadu oraha i lijeske baziraju se na dubokom rahljenju tla i okopavanju oko sadnice na nekih 10 cm dubine tla. Time obavljamo prevrtanje slojeva zemlje i rahljenje tla za bolje upijanje hraniva. Također se orezuju osušeni dijelovi sadnice, ako je došlo do oštećenja prilikom faze mirovanja, kako bi sve nepotrebno uklonili i što kvalitetnije pripremili sadnice za daljni rast. Ako tlo nema dovoljno osnovnih hraniva (fosfora i kalija) i ako je prekiselo, ono se može popraviti dodavanjem potrebnih količina mineralnih gnojiva preporučenih od strane stručnjaka nakon obavljene kemijske analize.
Hraniva je preporučljivo dodati u tlo početkom ožujka tj. kretanja u vegetaciju. Kalcizacija tla se obavlja na proljeće s kalcifikatom i to je svakako preporuka granulirana ili praškasta formulacija kako bi usvajanje u tlo bilo što bolje. Aplikacija se obavlja rasipačem između redova. Svakako je preporučljivo, budući da se radi o proljetnoj kalcizaciji, da je kalcifikat što sitnije granulacije, kako bi se brže upio u strukturu tla i krenuo u djelovanje. Analiza tla dobar je preduvjet za gnojidbu prije sadnje. Gnojidba se obavlja tako da se po cijelom tlu poravnate površine rasipa ručno mineralno ili stajsko odstajalo gnojivo. Svakako je preporučljivo obaviti gnojidbu prije kiše kako bi unos hraniva bio što bolji.
Rezidba i uzgojni oblik
Lijeska se najčešće uzgaja na vlastitom korijenu tj.sadnicama uzgojenim iz korijenovih izdanaka. Sadnice se proizvode nagrtanjem korijenovih izdanaka i prstenovanjem. Najčešći uzgojni oblik oraha je piramida ili pravilna palmeta koji odgovaraju većim razmacima sadnje, odnosno bujnim podlogama (isto je i kod oraha koji se uzgajaju za proizvodnju drva). Za orahe koji se uzgajaju za drvo može se formirati višlje deblo (2-3 m). Za ovaj uzgojni oblik treba sadnicu u proljeće u travnju prikratiti na buduću visinu debla 1,5-2,0 m.
U prvoj godini nakon skraćivanja sadnice u travnju potjerat će vršni pupovi. Iz njih će se razviti produljnica i izbojci s listovima što će postati primarne grane u budućoj krošnji. Preporučljivo je skraćivanje sadnice ili osušenih vrhova, svakako dok je sadnica u fazi pupova. Kod nižih sadnica, u prvim godinama uzgoja treba formirati deblo tako da se potiče razvoj vršnog pupa. Ako na korijenovom vratu ili na deblu potjeraju „nepoželjni“ pupovi, takvi listovi mogu poslužiti kratko zbog skupljanja hraniva, s tim da se izbojci pinciraju na 2-3 lista ili poviju kontra prema zemlji da se smanji bujnost, s tim se hranjivi sokovi usmjeravaju u vršne pupove.
Oni će se odstraniti u jesen iste ili proljeće sljedeće godine. U drugoj i trećoj godini rezidba u proljeće će biti usmjerena na formiranje debla i krošnje pri čemu valja znati da će u prvoj i drugoj godini uzgoja biti u pravilu mali porast nadzemnog dijela voćke zbog prilagodbe i početnog rasta korijenovog sustava. Tek kad se voćka dobro ukorijeni, počet će intenzivniji rast nadzemnog dijela voćke. Stoga je vrlo važno u tom vremenu voćnjak držati čist od korova, štititi ga od napada divljači, bolesti i štetočina. Narednih godina nastavlja se izbor primarnih grana povijanjem ili otklanjanjem od provodnice na 60-80 cm. Na primarnim granama sljedećih godina ostavit će se sekundarne grane o kojima kod oraha ne treba voditi posebnu brigu. Nepoželjne grane i suvišne mladice koje će se razviti na stablu (konkurencije), treba odmah u vegetaciji odrezati dok su zeljaste, ali najkasnije do kraja lipnja.
Rezidba se ne preporuča ako se radi o mladim jednogodišnjim ili dvogodišnjim sadnicama. Radi se u svrhu formiranja uzgojnog oblika, no sve ovisi koliko je sadnica bujna i razgranata. Najbolje je kontaktirati stručnjaka u svrhu preporuke dobre rezidbe. Rezidba na zrelo se provodi početkom travnja na najmanju mjeru i to samo ako je izmakla koja grana pa bi se zbog toga narušila ravnoteža uzgoja.
Stara rodna stabla režu se na sljedeći način:
- odrezati ili otpiliti sve polomljene, osušene ili oštećene grane tako da rez bude 20-30
cm u zdravo;
- odstraniti guste, primarne grane iz sredine krošnje i na razmak 70-90 cm. Odstraniti
onu granu koja smeta i križa se prema drugoj grani;
- odrezati konkurentne grane (vodopije) u ljetnoj rezidbi, osim u slučaju kad će se
koristiti kao produljnica;
- produljnice grana kao kod većine voćaka se ne skraćuju nego se ostavljaju jednostruko na vanjsku granu (kao žice na okrenutom kišobranu);
- sve rane treba zaštititi premazivanjem voćarskim voskom
Gnojidba i zaštita u rano proljeće
Preporuka je da se gnojidba obavi poslije kemijske analize tla. Nakon meliorativne gnojidbe tlo je najpovoljnije opskrbljeno fosforom i kalijem i prve četiri godine se gnoji samo dušikom i to u rano proljeće prije vegetacije oko grmova (2 šake u vijenac oko oraha nakon okopavanja) s 0,5 kg prve godine.
Uz gnojidbu, moguće je kombinirati i prihranu nasada preparatima na prirodnoj bazi. Prihrana se najčešće obavlja folijarno dušikom u svrhu rasta zelene mase i prije cvatnje. Zaštita nasada se preporuča tretiranjem bakrenim preparatima u kasnu jesen ili početkom veljače, a prije kretanja u vegetaciju nasada. Svrha ove zaštite je prevencija i obrana nasada od bolesti i štetnika po kretanju u vegetaciju.
