""Prorjeđivanjem plodova također utječemo na izbjegavanje naizmjenične ili alternativne rodnosti kojoj su neke voćne vrste i sorte iznimno sklone. Prevelik broj zametnutih plodova uzima puno hraniva za rast i razvoj, pa ih nema dosta za rast mladica i zametanje rodnih pupova. U sjemenkama se nalaze biljni hormoni giberelini koji tijekom razvoja sjemenke i rasta ploda izlaze u rodne izboje i ometaju zametanje rodnih pupova, tako da voćka iduće godine ili manje cvate ili uopće ne cvate i nema ploda. To je primjerice česta situacija kod jabuka, krušaka i šljiva. Kod bresaka je situacija sasvim drukčija jer ta voćna vrsta nema problema s naizmjeničnom rodnošću, već je cilj dobiti bolje, obojenije i krupnije plodove. To je također i cilj na jabukama i kruškama, jer osim naizmjenične rodnosti, plodovi nekih sorata poput Zlatnog Delišesa i Gale u slučaju neprorjeđivanja su presitni i iskoristivi samo za preradu.

Načini prorjeđivanja

""Prorjeđivanje se obavlja kemijski, mehanički ili ručno. Za voćare hobiste i amatere najbolje je obaviti ručno prorjeđivanje. Ručno prorjeđivanje je apsolutno najkvalitetnije, no problem je cijena koštanja radne snage na velikim površinama voćnjaka. Mehanički se plodovi prorjeđuju uređajem koji poput rotirajućih četki prolazi kroz krošnju i otkida plodove. Također je moguće koristiti jaki mlaz vode neposredno nakon cvatnje. Treći način je korištenje strojnog berača plodova koji protresaju cijelo stablo. Problemi kod mehaničkih načina prorjeđivanja su da su rezultati često nepredvidivi i da su moguća oštećenja na stablu i ostalim plodićima. Kemijsko prorjeđivanje se obavlja raznim preparatima koji sadrže biljne hormone i bazira se na selektivnom principu koje se očituje tako da plodovi jabuke, koji u trenutku tretiranja u embriju imaju više od 8 stanica ostaju na granama, a ostali (s manje od 8 stanica u embriju) abortiraju. Danas se u proizvodnji jabuka za prorjeđivanje plodova i cvjetova kemijskim putem najčešće koriste sljedeća četiri preparata :
– ACCEL (benziladenin – BA)
– NAA (naftil octena kiselina)
– NAD (amidnaftil octena kiselina)
– Karbamati (Sevin, zabranjen u EU i u procesu zabrane u SAD-u radi otrovnosti za pčele)
Problemi kod kemijskog prorijeđivanja su u tome što se mora pogoditi točna fenofaza kod pojedine sorte. Često se koriste kombinacije više preparata. Treba se voditi računa o temperaturi, relativnoj vlagi zraka i svjetlosti. Tretiranje često ne uspije, previše je faktora u igri i nije uvijek pouzdano. Neke sorte reagiraju dobro, neke ne. Treba voditi i računa o obimu prorjeđivanja, da se ne pretjera. U zadnje vrijeme se također koriste i folijarna gnojiva za prorjeđivanje cvjetova (Goemar preparati). Spomenuto je da je ručno prorjeđivanje daleko jednostavniji i djelotvorniji način. Ne treba se bojati da ćemo odstranjivanjem plodova izgubiti na prirodu. Ako se prorjeđivanje plodova provede dovoljno rano i na odgovarajući način, dobit će se jednaki prirod kao i bez prorjeđivanja, a plodovi će biti krupniji i atraktivniji.

 

Kad je najbolje vrijeme za prorjeđivanje ?

Prorjeđivanje je najbolje napraviti u fazi kada su plodići promjera 8 do 10 mm. Kod jezgričavih voćaka kao što su jabuke, kruške, dunje i sl. na mjestu jednog cvjetnog pupa najčešće se razvije 5 do 6 cvjetova, pa tako i plodića. To je preveliki broj plodova na jednom mjestu. Najbolje je dio plodova skinuti i ostaviti samo jedan, a ponegdje i dva ploda. Otprilike za svaki plod je potrebno 30-40 listova. U jednom cvatu bi trebalo ostaviti po jedan plod kod sorata s krupnijim plodom, a po dva ploda kod sorata sa sitnijim plodom. Razumije se da se prvo prorjeđuju deformirani, manji ili oštećeni plodovi. Ako je cvatnja slučajno slabija, također treba ostaviti dva plodića po cvatu. Stvaranje hormona giberelina u sjemenkama jezgričavih voćaka započinje otprilike četrdesetak dana iza oplodnje, pa bi se do tada trebao odstraniti višak zametnutih plodova. Prorjeđivanje plodova kod bresaka treba obaviti kad su plodovi otprilike 20 mm. To je otprilike 15 – 20 dana nakon završetka cvatnje. Na jednoj se mješovitoj rodnoj šibi na svakih desetak ili petnaestak cm ostavlja po jedan plod, a ostalo se odstrani. Kod šljiva je radi manjih plodova taj razmak 8-9 cm, dakle napola manji. Na mladim voćkama, čiju krošnju tek oblikujemo, mora naravno biti manji broj plodova. Voćke cijepljene na slabo bujnim podlogama rano počinju rađati i zametaju puno više plodova nego što ih mogu prehraniti. Treba pravilno procijeniti koliko plodova može ostati na voćki da se ne ugrozi vegetativni rast koji je prijeko potreban za formiranje voćke.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMogućnost zaštite poljoprivrednih kultura bez položenog ispita
Sljedeći članakJavni poziv za odabir dobavljača voća i povrća u okviru Sheme školskog voća i povrća
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.