Kumkvat na kineskom jeziku, znači „zlatna naranča“. U Europi se pojavljuje sredinom 19. stoljeća, kad se uzgajao kao ukrasno drvo i solitarna biljka. Danas se uzgaja kao dekorativna i voćna vrsta visokih nutritivnih vrijednosti.

Kumkvat (Fortunella spp.), zimzeleni grm ili manje drvo, podrijetlom je iz istočne Azije te pripada porodici Rutaceae. Na otvorenom može narasti između 2.5 do 4.5 m dok u posudama postiže visinu između 1.5 do 2 m. Grane su uglavnom bez trnja i imaju tamnozelene listove i bijele cvjetove. Kumkvat je samooplodna biljka, a plod je jarke narančaste boje i ovalnog oblika. Kora je slatka i jestiva, specifične arome, a plodovi se jedu sirovi, zajedno s korom i sjemenkama te su kiselkasto slatkog i pomalo trpkog okusa.

Kumkvat – nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva

Izvrstan izvor vitamina C, karotenoida, flavonoida i eteričnih ulja. U kumkvatu su prisutni minerali kalcija, fosfora, željeza, kalija, natrija, te vitamina A, B1, B2. Bogat je vlaknima i antioksidansima. U kineskoj pučkoj medicini, koristi se kod upala, za iskašljavanje, liječenje nadutosti, te oporavka organizma od bolesti. Prema znanstvenim istraživanjima, ima antimikrobno i antikancerogeno djelovanje.

Uzgoj u zatvorenom prostoru

Kako i kad se orezuje kumkvat?

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 8/2019