Reflektirajuće folije za kvalitetnije plodove jabuke

33

U intenzivnoj voćarskoj proizvodnji teži se primjeni novijih tehnologija u cilju povećanja priroda, poboljšanja kvalitete i fizikalno-kemijskih svojstava plodova. Pojedine sorte jabuka i njihovi klonovi ovisno o vremenskim prilikama određenog uzgojnog područja imaju problem s razvojem boje što se loše odražava na ostala fizikalno-kemijska svojstva i tržišnu vrijednost plodova. Danas postoje posebne folije koje se u nasadima postavljaju između redova u cilju postizanja optimalne distribucija svijetla po cijelom nasadu što pospješuje fotosintetski aktivnu radijaciju, poboljšava refleksiju svijetla na krošnju stabla i pozitivno utječe na fizikalno-kemijska svojstva plodova.

Klimatske promjene koje su sve izraženije posljednjih godina znatno utječu na voćarsku proizvodnju, a proizvođači voća su prisiljeni tražiti nova rješenja i uvoditi nove tehnologije kako bi postigli redovite i visoke prirode, ali i zadovoljavajuću kvalitetu plodova voća. Iz godine u godinu voćari se sve više suočavaju s problemom visokih temperatura u vrijeme dozrijevanja odnosno berbe plodova.

Razvoj boje plodova

Upravo to vrijeme prije berbe je ključno za razvoj boje plodova. Boja ploda specifično je svojstvo vrste (sorte). U većine voćnih vrsta promjena boja kožice, a u manjoj mjeri i mesa, prvi je znak dozrijevanja plodova. Nakon zametanja ploda boja je kožice zelena zbog prisutnosti pigmenta klorofila. Kako plodovi sazrijevaju, razgrađuje se magnezij-organski kompleks koji je sastavni dio klorofila i promjene njihove boje, odnosno plodovi postupno gube zelenu boju, a sve više dolaze do izražaja drugi pigmenti (antocijani, karotenoidi, ksantofili i dr.), čime se mijenja boja kožice ili mesa ploda (ili i jednog i drugog). Navedene su tvari u plodu već i ranije sintetizirane, ali najizraženije su u stupnju potpune zrelosti i nisu ranije toliko uočljive zbog dominantnosti klorofila. Tvorba karotenoida (žuta ili narančasta boja) izražena je u marelice, breskve, limuna i dr., a antocijani (crvena i plava boja) izraženiji su u trešnje, višnje, šljive, jabuke, jagode i drugih vrsta.

Tvari koje daju boju voću prisutne su u malim količinama i pripadaju kemijski različitim skupinama spojeva, a primarni (specifični) pigmenti voća koje mu daju karakterističnu boju prirodne su tvari. Stvaraju se u vrijeme zrenja i posebno dozrijevanja, a najizraženije su u stupnju potpune zrelosti. Temeljna je boja kožice ploda zelena ili žuta, a dopunska može biti crvena, u različitim tonovima i nijansama crvene, narančaste ili ružičaste.

""

O čemu ovisi boja ploda?

Boja kožice plodova voća ovisi o vrsti, sorti, položaju ploda u krošnji, uvjetima uzgoja i drugim čimbenicima. Zna se da unutar jedne vrste postoje sorte različite boje kožice, ali često boja plodova jako varira i unutar jedne sorte. Tako su u trgovinama nerijetko deklarirane sorte pod istim imenom, a zbog boje izgledaju različito, najčešće zbog različita područja uzgoja, položaja nasada, osvijetljenosti krošnje, položaja plodova u krošnji i slično. Kako je već rečeno, intenzivnije bojenje plodova nastupa neposredno prije berbe, a intenzivnu boju (svojstvenu za sortu) plodovi razvijaju uz dovoljnu količinu svjetla, kao i većom razlikom između dnevnih i noćnih temperatura zraka upravo u tom razdoblju, jer tada je pojačana sinteza antocijana uz prisutnost i povećanu aktivnost enzima fenilalaninamonij- liaze, tzv. „PAL enzima“. Jednako tako, niske noćne temperature reduciraju gubitak šećera u kožici ploda, smanjujući disanje, pa ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana. Vrlo često u praksi svi ovi uvjeti nisu zadovoljeni, a posljedica toga je slabija odnosno nedovoljna obojenost plodova voća čiji su uzroci manjak svjetlosti zbog smanjenog intenziteta svjetla te kraći fotoperiod odnosno niži solarni kut u jesen popraćen nedostatkom nižih temperatura.

Reflektirajući pokrovi u nasadima

Iz tog razloga u traženju rješenja za ublažavanje ovog problema i postizanje adekvatne obojanosti plodova voća, u mnogim europskim zemljama pokrenuta su istraživanja koja uključuju postavljanje reflektirajućih pokrova u nasade nekoliko tjedana prije berbe. Jedan od takvih pokrova je i reflektirajuća folija Lumilys™. Folija ima sljedeća svojstva: namotana je u role, širine 260 cm, a duljine 100 metara. Lako se reže i prilagođava duljini redova u nasadu. Osigurava vodopropusnost: 10 l/m2/sec. Vrlo brzo se i lako instalira i postavlja u nasade na način da se: folija (podloga) raširi unutar redova te pomoću elastičnih i zatezajućih traka i poliamidnih kuka se pričvrsti za deblo. Vrlo je važno foliju pravovremeno postaviti između redova – preporučljivo je foliju instalirati od 4 do 6 tjedana prije berbe.

Folija osigurava optimalnu distribuciju svjetla po cijelom nasadu (osigurava 30 % više svjetla u svim vremenskim prilikama); osigurava optimalni razvoj crvene boje; ne oštećuje zatravljeni međuredni prostor; otporna je na vjetar i UV- zračenja; podnosi mehaničku izloženost (mogućnost normalnog prolaska traktora između redova); povećava profitabilnost po hektaru, a isplativost je uočljiva već nakon 1-2 sezone.

""

U Hrvatskoj je također provedeno preliminarno istraživanje o utjecaju reflektirajuće folije Lumilys™ na fizikalno-kemijska svojstva plodova jabuke klonova Jonagold i Fuji. Istraživanje je provedeno tijekom 2017. godine u suradnji između Poljoprivrednog instituta Osijek i Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta Zavoda za voćarstvo. Folija je bila postavljena sukladno preporuci 4-6 tjedana prije berbe ovisno o sorti. Za svaku sortu u istraživanja su bila uključena stabla kod kojih je bila postavljena folija unutar redova, a s prostornom udaljenošću i kontrolna stabla (bez postavljene folije unutar redova). Plodovi s pokusnih stabala kao i stabala kontrole ubrani su u optimalnom roku berbe i analizirani u laboratoriju Zavoda za voćarstvo, a dobiveni rezultati su ukazali na pozitivan utjecaj reflektirajuće folije Lumilys™ na veličinu ploda (masa i dimenzije) kao i na bolji razvoj boje plodova kao i pojedina fizikalno-kemijskih svojstava. Nakon provedenih mjerenja boje kolorimetrom i analizom kromatskih vrijednosti utvrđeno je da su plodovi koji su uzeti sa stabala gdje je unutar redova bila postavljena reflektirajuća folija imali veći intenzitet crvene boje, a manji intenzitet žute boje u odnosu na plodove s kontrolnih stabala. Ovakva istraživanja upućuju na velik potencijal reflektirajuće folije Lumilys™ u dostizanju standarda (povećanje dopunske boje kod obojenih klonova jabuka) čime se značajno može povećati tržišna vrijednost plodova. Stoga bi bilo poželjno provoditi daljnja istraživanja u različitim agroekološkim uvjetima i na različitim lokacijama posebno na sortama kod kojih se javlja problem razvoja adekvatne boje specifične za sortu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakTušt – korov ili hrana i lijek?
Sljedeći članakOtkup pšenice roda 2018. godine
Avatar
Docentica na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost – Voćarstvo: Uvjeti i tehnologije uzgoja voća, građa, svojstva i kvaliteta plodova, očuvanje starih sorata voća. Rođena je 16.08.1979. godine u Brežicama. Diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2002. godine, a od 2003. godine zaposlena je na Zavodu za voćarstvo. Doktorski rad obranila je 2009. kada je izabrana u zvanje znanstvenog suradnika. U zvanje docenta izabrana je 2010. godine, a u zvanje višeg znanstvenog suradnika 2012. godine. Znanstveni interesi vezani su uz sustave i tehnologije uzgoja voća, građu, svojstva i analize plodova, kvalitetu plodova, oksidativni stres plodova, prikupljanje i očuvanje starih sorata voća i dr. Od 2011. godine voditelj je laboratorija Zavoda za voćarstvo. Aktivno sudjeluje u nastavi na Agronomskom fakultetu: kao koordinator modula: 'Voćarstvo' (preddiplomski studij), 'Primijenjene tehnologije uzgoja voća' i 'Ukrasne voćne vrste' (diplomski studij) 'Pomotehnika i kvaliteta ploda' (doktorski studij), a suradnik je na još nekoliko modula ('Osnove uzgoja drvenastih kultura', 'Voćarstvo 1', 'Uvod u hortikulturnu terapiju'). Do sada je bila voditelj 14 diplomskih i 4 završna rada te član povjerenstva 42 diplomska i 23 završna rada. Suradnik je na dva europska projekta: 1) IPA projekt: „Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi“ (2013-2015) i 2) LIFE + projekt: „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ (2014-2017). Bila je voditelj jednog nacionalnog znanstvenog projekta te je sudjelovala kao istraživač na dva znanstvena projekta, dva tehnologijska projekta te većem broju istraživanja iz područja voćarstva: Ima objavljenih 6 radova a1 skupine, 14 objavljenih radova a2 skupine, te 5 radova a3 skupine. Kao autor/koautor prezentirala je 29 radova na znanstvenom-stručnim skupovima (domaćim i međunarodnim). U razdoblju od 2004-2007. godine u nekoliko navrata znanstveno se usavršavala na Zavodu za staničnu biologiju i ekofiziologiju biljaka, Odjela za biologiju Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.