Iako je avokado tropska voćka, ponegdje se uspješno uzgaja i u uvjetima suptropske klime, primjerice kod nas u južnoj Dalmaciji u Dubrovniku.

Avokado (lat. Persea gratissima ili P. americana) pripada porodici Lovora (Lauraceae). To je veliko zimzeleno stablo s kožastim listovima, krupnim plodovima tamno-zelene, ponekad ljubičaste boje koje je u isto vrijeme ukrasno i korisno zbog izuzetne hranjive vrijednosti plodova. Avokado, iako je voće većinom se konzumira kao povrće.

Bogat željezom

Ova vrsta potječe iz Srednje Amerike i Meksika gdje se davno smatrao kao jelo siromašnih. Tijekom dvadesetih godina prošlog stoljeća, Ministarstvo poljoprivrede SAD organiziralo je misiju koja je putovala svijetom u potrazi za novim voćnim vrstama. Avokado je bio jedan od njenih otkrića. S vremenom su selekcioneri stvorili nove sorte avokada i tako učinili ovo voće cijenjenim i popularnim. U Europu je uveden u 17 st. Danas su Kalifornija, Izrael i Maroko najveći proizvođači avokada. Stablo avokada može narasti od 6 do 20 m. Listovi su dugi do 20 cm, kožasti, ovalnog oblika. Plodovi su krupni od 200 do 600 g, hrapave kore, okruglasog ili kruškolikog oblika. Meso zrelog ploda je kremaste konzistencije s mirisom na orah. U sredini ploda se nalazi krupna,tvrda sjemenka. Jestivi dio sadrži 22 do 30 % masnoća. Ove masnoće se sastoje od nezasićenih masnih kiselina koje imaju pozitivan učinak na zdravlje. Bogat je proteinima, mineralima, posebice željezom. Cvijeta, u našim uvjetima na proljeće. Cvijet se sastoji od većeg broja malih, neuglednih cvjetova. Preporuča se sadnja dviju ili više sorata radi uspješnog oprašivanja.

Uvjeti uzgoja

Sorte

Uzgoj avokada u posudi

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 18/2018

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakU petak počinje 4. Sajam zimnice i autohtonih proizvoda
Sljedeći članakNovi samohodni kombajn za krumpir
Avatar
Rođena u Žuljani, opću gimnaziju završava u Dubrovniku, a Poljoprivredni fakultet u Sarajevu. Specijalizirala se u Francuskoj u području virusnih bolesti, posebno agruma. Do umirovljenja radi kao poljoprivredni, te gospodarski inspektor. Rođena u Žuljani (poluotok Pelješac) 1941. godine. Opću gimnaziju završila u Dubrovniku, te Poljoprivredni fakultet, voćarsko-vinogradarskog smjera u Sarajevu. Radeći petnaest godina u kombinatu „Neretva“ u Opuzenu, stekla je dragocjeno iskustvo u ispitivanju sorata raznih voćnih vrsta, posebice agruma. U navedenom periodu odradila i specijalizaciju u Francuskoj (Bordeaux i Korzika) iz područja virusnih bolesti raznih voćnih vrsta, posebice agruma. Nakon usavršavanja radila na testiranju voćnih vrsta na virusne bolesti. Iz obiteljskih razloga napušta kombinat „Neretvu“ i do umirovljenja radi kao poljoprivredni inspektor, kasnije kao gospodarski inspektor u Dubrovniku.