Uzgoj i njega avokada

169

Iako je avokado tropska voćka, ponegdje se uspješno uzgaja i u uvjetima suptropske klime, primjerice kod nas u južnoj Dalmaciji u Dubrovniku.

Avokado (lat. Persea gratissima ili P. americana) pripada porodici Lovora (Lauraceae). To je veliko zimzeleno stablo s kožastim listovima, krupnim plodovima tamno-zelene, ponekad ljubičaste boje koje je u isto vrijeme ukrasno i korisno zbog izuzetne hranjive vrijednosti plodova. Avokado, iako je voće većinom se konzumira kao povrće.

Bogat željezom

Ova vrsta potječe iz Srednje Amerike i Meksika gdje se davno smatrao kao jelo siromašnih. Tijekom dvadesetih godina prošlog stoljeća, Ministarstvo poljoprivrede SAD organiziralo je misiju koja je putovala svijetom u potrazi za novim voćnim vrstama. Avokado je bio jedan od njenih otkrića. S vremenom su selekcioneri stvorili nove sorte avokada i tako učinili ovo voće cijenjenim i popularnim. U Europu je uveden u 17 st. Danas su Kalifornija, Izrael i Maroko najveći proizvođači avokada. Stablo avokada može narasti od 6 do 20 m. Listovi su dugi do 20 cm, kožasti, ovalnog oblika. Plodovi su krupni od 200 do 600 g, hrapave kore, okruglasog ili kruškolikog oblika. Meso zrelog ploda je kremaste konzistencije s mirisom na orah. U sredini ploda se nalazi krupna,tvrda sjemenka. Jestivi dio sadrži 22 do 30 % masnoća. Ove masnoće se sastoje od nezasićenih masnih kiselina koje imaju pozitivan učinak na zdravlje. Bogat je proteinima, mineralima, posebice željezom. Cvijeta, u našim uvjetima na proljeće. Cvijet se sastoji od većeg broja malih, neuglednih cvjetova. Preporuča se sadnja dviju ili više sorata radi uspješnog oprašivanja.

Uvjeti uzgoja

Sorte

Uzgoj avokada u posudi

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 18/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakU petak počinje 4. Sajam zimnice i autohtonih proizvoda
Sljedeći članakNovi samohodni kombajn za krumpir
Avatar
Rođena u Žuljani, opću gimnaziju završava u Dubrovniku, a Poljoprivredni fakultet u Sarajevu. Specijalizirala se u Francuskoj u području virusnih bolesti, posebno agruma. Do umirovljenja radi kao poljoprivredni, te gospodarski inspektor. Rođena u Žuljani (poluotok Pelješac) 1941. godine. Opću gimnaziju završila u Dubrovniku, te Poljoprivredni fakultet, voćarsko-vinogradarskog smjera u Sarajevu. Radeći petnaest godina u kombinatu „Neretva“ u Opuzenu, stekla je dragocjeno iskustvo u ispitivanju sorata raznih voćnih vrsta, posebice agruma. U navedenom periodu odradila i specijalizaciju u Francuskoj (Bordeaux i Korzika) iz područja virusnih bolesti raznih voćnih vrsta, posebice agruma. Nakon usavršavanja radila na testiranju voćnih vrsta na virusne bolesti. Iz obiteljskih razloga napušta kombinat „Neretvu“ i do umirovljenja radi kao poljoprivredni inspektor, kasnije kao gospodarski inspektor u Dubrovniku.