Ovaj, do jučer nekultivirani dio Dalmatinske zagore, Denis Rubić dobio je od Hrvatskih šuma u dugogodišnji zakup u trajanju od 50 godina i zajedno s grupom poduzetnika odlučio podići ekološki voćnjak, u kojem će većinom biti zastupljena autohtona višnja Maraska, ali i trešnja, maslina i smokva, vrste svojstvene za ovo podneblje.
Sredstva iz Mjere 101
Prva faza radova, podizanje nasada na 40 ha površine, odrađena je 2010. godine, kada je, na do tada potpuno zapuštenim površinama, niknuo nasad od 20.000 sadnica višnje Maraske. Bio je to samo početak. Podizanje novih 9,5 ha, upravo je u tijeku i obavljaju se opsežni radovi kultiviranja terena, kako bi sve bilo spremno za sadnju.
Zanimljivo je da se ova 2. faza radova sufinancira sredstvima mjere 101 IPARD programa, gdje je u sektoru voća i povrća omoguceno sufinanciranje ulaganja u podizanje novih nasada voća.
Tako će, prema potpisanom ugovoru, Denis Rubić, odnosno njegova tvrtka Dalmaconsult, od ukupno uloženih oko 1,1 milijuna kuna, po završetku ulaganja iz IPARD-a dobiti povrat sredstava u iznosu od oko 650.000 kuna, odnosno, 60% od vrijednosti investicije. Iako osnovna potpora u ovoj mjeri iznosi 50% od vrijednosti prihvatljivih ulaganja, ovo je ulaganje sufinancirano
sa 60% vrijednosti jer se provodi u brdsko-planinskom području, kojem Općina Šestanovac pripada. Veliku potporu u realizaciji ovog projekta Denis Rubić dobiva i od Splitskodalmatinske županije, koja je sufinancirala hidrološka istraživanja na ovoj lokaciji, kako bi se osiguralo i kvalitetno natapanje ovog voćnjaka.
Nove investicije
Prema riječima Denisa Rubića, sam postupak prijave na IPARD natječaj tekao je bez većih problema i, kako sam kaže, za ovako velike iznose bespovratne potpore, vrijedi se potruditi i potrošiti neko vrijeme na pripremu dokumentacije. Upravo zbog toga, Rubić već promišlja i o novim investicijama, odnosno o prijavi na neki od budućih IPARD natječaja. Prvenstveno mu je cilj prijaviti se na Mjeru 302 – Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti, sredstvima koje planira za izgradnju pogona za preradu poljoprivrednih proizvoda, odnosno za proizvodnju sokova, likera, džemova i drugih proizvoda. Sigurno je da uz ovakav nasad problema sa sirovinom neće imati. Tome u prilog idu i analize prvih ovogodišnjih plodova, koje su pokazale kako je prosječna vrijednost u plodovima 32,8% brixa, čemu svakako pridonosi više od 2 500 sunčanih sati godišnje. Po završetku investicija, plan je stalno zaposliti 10-ak ljudi, dok će u vrijeme berbe, broj sezonskih radnika biti višestruko veći. Veliki je ovo doprinos očuvanju ruralnih krajeva i ovakvih bi primjera u Hrvatskoj svakako trebalo biti više.
