Dugotrajno razdoblje iznadprosječno toplih i aridnih meteoroloških uvjeta bilježimo još od početka rujna protekle godine, a značajno su topliji od višegodišnjih prosjeka bili ovogodišnji travanj i lipanj. Stoga od početka travnja do 5. kolovoza zbroj prosječnih dnevnih temperatura viših od 10 °C prelazi vrijednost 1.080°, pa je u sorata ranije epohe dospijeća već sredinom posljednjeg desetodnevlja srpnja započelo dozrijevanje grožđa, odnosno vrlo je intenzivna promjena boje bobica bila uočljiva početkom kolovoza, osobito u sorata tamne kožice, pr. Pinot sivi, Pinot crni, Frankovka i sl.!
Do početka kolovoza, prema preporukama, obavljen je prosječan višegodišnji broj usmjerenih kemijskih zaštita u vinogradima, a sredinom kolovoza ili najkasnije početkom rujna (za sorte kasnije epohe dozrijevanja) još je moguće obaviti preventivne zaštite grožđa u dozrijevanju! Početkom dozrijevanja prestaje opasnost od naknadnih zaraza grožđa peronosporom i pepelnicom, a potencijalno se povećava opasnost od tzv. tipičnih tehnoloških bolesti – uzročnika gnjiloće i truleži grožđa! Protiv kisele smo truleži grožđa preporučili primjenu kombiniranih ili pojedinačnih bakrenih fungicida već potkraj srpnja. Napominjemo da bakreni fungicidi imaju propisanu novu – produljenu karencu za vinske sorte 35 dana (prije je ta karenca iznosila 21 dan)! Pri izboru fungicida u zadnjim zaštitama vinskih sorata loze, osim učinkovitosti moramo obratiti pozornost na propisane karence! Karenca je najmanji broj dana koji mora proteći od dana primjene nekog kemijskog pripravka do početka berbe! U vinogradarstvu je tipično da jedne te iste djelatne tvari mogu imati različite karence za vinske, odnosno stolne sorte grožđa. Osnovni razlog je što neki pripravci ne moraju biti potencijalno štetni za ljudsko zdravlje (pa u stolnim sortama imaju propisanu kraću karencu), ali u vinskim sortama mogu negativno utjecati na početak ili sam tijek fermentacije (jer su toksični za korisne kvašćeve gljivice), pa u vinskim sortama imaju dulju propisanu karencu.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodnja uljane repice za preradu u biodizel
Sljedeći članakVrenje mošta u drvenim i inox bačvama
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.