Dugotrajno razdoblje iznadprosječno toplih i aridnih meteoroloških uvjeta bilježimo još od početka rujna protekle godine. Značajno su topliji od višegodišnjih prosjeka bili ovogodišnji travanj i lipanj. Stoga od početka travnja do 5. kolovoza zbroj prosječnih dnevnih temperatura viših od 10°C prelazi vrijednost 1.080°. Zato je u sorata ranije epohe dospijeća već sredinom posljednjeg desetodnevlja srpnja započelo dozrijevanje grožđa. Odnosno vrlo je intenzivna promjena boje bobica bila uočljiva početkom kolovoza. Osobito u sorata tamne kožice, pr. Pinot sivi, Pinot crni, Frankovka i sl.!
Do početka kolovoza, prema preporukama, obavljen je prosječan višegodišnji broj usmjerenih kemijskih zaštita u vinogradima. Sredinom kolovoza ili najkasnije početkom rujna (za sorte kasnije epohe dozrijevanja) još je moguće obaviti preventivne zaštite grožđa u dozrijevanju! Početkom dozrijevanja prestaje opasnost od naknadnih zaraza grožđa peronosporom i pepelnicom. Potencijalno se povećava opasnost od tzv. tipičnih tehnoloških bolesti. Uzročnika gnjiloće i truleži grožđa! Protiv kisele smo truleži grožđa preporučili primjenu kombiniranih ili pojedinačnih bakrenih fungicida već potkraj srpnja.
Napominjemo da bakreni fungicidi imaju propisanu novu – produljenu karencu za vinske sorte 35 dana. Prije je ta karenca iznosila 21 dan! Pri izboru fungicida u zadnjim zaštitama vinskih sorata loze, osim učinkovitosti moramo obratiti pozornost na propisane karence!
Karenca je najmanji broj dana koji mora proteći od dana primjene nekog kemijskog pripravka do početka berbe!
U vinogradarstvu je tipično da jedne te iste djelatne tvari mogu imati različite karence za vinske. Odnosno stolne sorte grožđa. Osnovni razlog je što neki pripravci ne moraju biti potencijalno štetni za ljudsko zdravlje. Zato u stolnim sortama imaju propisanu kraću karencu. No u vinskim sortama mogu negativno utjecati na početak ili sam tijek fermentacije. Zato jer su toksični za korisne kvašćeve gljivice, pa u vinskim sortama imaju dulju propisanu karencu.
