Strah voćara za zdravstvenim stanjem kasnih sorata jabuka ne završava jesenskom berbom, jer većina takvog uroda završava u hladnjačama za njihovo skladištenje tijekom zimskih mjeseci. Posljednjih se nekoliko godina u Hrvatskoj značajno povećavaju kapaciteti za čuvanje plodova jabuka kontroliranom atmosferom (ULO-hladnjače), ali niti vrhunska tehnologija skladištenja “ne može liječiti” ako ulazna sirovina pati od patoloških poremećaja čije su infekcije zabilježene u voćnjacima pred samu berbu ili su lošijeg fiziološkog stanja. Općenito vrijedi pravilo da tijekom vlažnih godina možemo očekivati više problema s bolestima jabuke tijekom skladištenja, pa tijekom ljeta i pri posljednjim zaštitama treba birati pripravke koji osim krastavosti suzbijaju i najvažnije gljivične bolesti uskladištene jabuke. Pritom su velike razlike u vrsti, dinamici i štetnosti pojedinih skupina bolesti jabuke izmedu izrazito sušnih sezona (npr. 2000. i 2003.) u odnosu na prekomjerno vlažne proizvodne godine (npr. 2004., 2005. i 2006.). U natprosječno vlažnim godinama bilježimo veće štete od “skladišne” krastavosti (Venturia inaequalis), smeđe truleži plodova (Monilinia fructigena), gorke truleži (Colletotrichum spp. = sin. Gleosorium spp.) i meke truleži plodova jabuke (Penicillium spp.). U izrazito se mokrim sezonama, kakva je u prvom dijelu vegetacije upravo 2010., na nedovoljno zaštićenim urodima jabuka još pojavljuju gljivice iz rodova Phytophthora, Botrytis, Botryosphaeria, Aspergillus, Mucor, Corticium i Rhizopus, a u ekološkoj su proizvodnji jabuke poseban problem Gloedes pomigena i Schizothyrium pomi.
Sušne godine
ijekom izrazito sušnih godina kad tijekom ljeta bilježimo vrlo visoke temperature,nisku relativnu vlažnost zraka i vrlo rijetke oborine, možemo očekivati razvoj određene skupine uzročnika gnjiloće plodova koje uzrokuju gljivice roda Stemphylium, Fusarium, Alternaria, Trichotecium, Coniothyrium, Ulocladium i Phyllosticta. Takoder bilježimo i značajne štete od neparazitskih bolesti jabuka ili fiziopatija tijekom ekstremnih godina, posebice od gorke pjegavosti kao posljedica nedostatka kalcija (engl. bitter pit), staklavosti plodova (engl. water core) i paleži kožice (engl. Scald).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPostupak dobivanja sredstava iz IPARD programa
Sljedeći članakPripravljanje domaće zimnice
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.