Basagran 480 je BASF-ov herbicid namijenjen za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih korova i smanjenje zakorovljenosti nekim višegodišnjim širokolisnim korovima u kukuruzu, soji, lucerni, djetelini, krumpiru, grašku, grahu, pšenici, ječmu i raži.

Pomoću Basagrana 480 se suzbija: europski mračnjak (Abutilon theophrasti), obični šćir (Amaranthus retroflexus), ambrozija (Ambrosia elatior – do dva lista), jarmeni (Anthemis spp.), lobode (Atriplex spp. i Chenopodium spp. – do dva lista), pastirska torbica (Capsella bursa – pastoris), obična konica (Galinsoga parviflora), ljepljiva bročika (Galium aparine), kamilice (Matricaria spp.) poljska potočnica (Myosotis arvensis), dvornici (Polygonum spp. osim P. aviculare), divlja rotkva (Raphanus raphanistrum), poljska gorušica (Sinapis arvensis), crna pomoćnica (Solanum nigrum), srednja mišjakinja (Stellaria media), dikice (Xanthium spp.) i dr. kada su razvijena 2 – 4 lista korova.

Za postizanje najvećeg učinka, preporuča se kod prskanja osigurati dobru pokrovnost listova i stabljike korova škropivom. Prilikom upotrebe sredstva mora se utrošiti najmanje 200 l vode/ha.

Primjena kod soje (Glycine max), lucerne (Medicago sativa) i djeteline (Trifolium)

Primjenjuje se za jednogodišnje širokolisne korove.

Primjenjuje se između 1. i 3. troliske (BBCH 11-13) (150-200 ml u 20 – 40 l vode na 1000 m2)

Primjena kod ječma (Hordeum sativum) i raži(Secale cereale)

Primjenjuje se za jednogodišnje širokolisne korove.

Primjenjuje se u busanju pa do prvog koljenca (BBCH 21-31)(200 ml u 20 – 40 l vode na 1000 m2); u ranim sortama pšenice, ječma i raži BASAGRAN 480 ne smije se primijeniti u količini većoj od 1,5 l/ha.

Primjena kod graška (Pisum sativum)

Primjenjuje se za jednogodišnje širokolisne korove.

Primjenjuje se u fazi razvoja 4. lista (BBCH 14) (150 – 200 ml u 20-40 l vode na 1000 m2).

Primjena kod krumpira (Solanum tuberosum) i pšenice (Triticum aestivum)

Primjenjuje se za jednogodišnje širokolisne korove.

Primjenjuje se nakon nicanja do 4. lista (BBCH 09-14)(200 ml sredstva u 20 – 40 l vode na 1000 m2 ili 20 ml na 100 m2).

Primjena kod kukuruza (Zea mays)

Primjenjuje se za jednogodišnje širokolisne korove.

Primjenjuje se nakon nicanja kada usjev dosegne minimalno 10 cm visine (BBCH 09-11)(200 ml u 20 – 40 l vode na 1000 m2).

Karenca kod svih kultura je osigurana vremenom primjene (OVP).

Datum registracije13.12.2010.
Registracija vrijedi do13.12.2023.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOdržano Vijeće ministara poljoprivrede EU
Sljedeći članakRakije destilerije Šimić nagrađene na prestižnom ocjenjivanju u Londonu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.