Klimatski uvjeti tijekom razdoblja rujan – listopad – studeni protekle 2008. bili su iznad prosječno topli, pa je za bilježena pojačana štetnost bijele mušice. Osobito u rajčici i na božićnim zvijezdama. Temperaturni uvjeti tijekom zime u kontinentalnom području djelomice umanjuju brojnost biljnih nametnika. No topli i vlažni uvjeti u manjim staklenicima i grijanim plastenicima u proizvodnji rasada pogoduju ranijoj pojavi biljnih bolesti i štetnim životinjskim organizmima. Najčešće kukcima, grinjama, nematodama itd.. U provedbi mjera biljne higijene, redovitom zdravstvenom kontrolom treba procijeniti rastuću ili kritičnu populaciju nametnika. Također na vrijeme poduzeti kemijske ili biološke mjere suzbijanja. Većina proizvođača zaštitne mjere počinje provoditi prekasno, a naknadno se grješke teško ispravljaju.

Bijela mušica je maleni kukac, veličine svega 2 mm. Tijelo i krila su pokrivena finim voštanim praškom. To mu daje bijelu boju. Po veličini i boji štetnik je dobio ime “bijela mušica”. Odrasli oblici živahno lete. Ličinka je pokretna nekoliko sati a zatim se pričvrsti na stalno mjesto (plosnata je tijela pa time sliči štitastim ušima). Zadnji je stadij ličinke predkukuljica, također je bijele boje pa je zovemo “bijela pupa”. Česta je meta korisne parazitske osice Encarsia formosa, koja se uzgaja u laboratorijima i koristi za biološko suzbijanje bijele mušice! Paraziti rane predkukuljice ovog štetnika ili tzv. crne pupe mogu se kupiti na zapadnoeuropskom i hrvatskom tržištu (pr. “ENSTRIP” proizvođača Koppert).
“Crne pupe” su zalijepljene na kartončiće, čuvaju se u posebnim spremnicima. Donošenjem u objekt (plastenik ili staklenik) i pričvršćivanjem za biljke započinje razvoj korisne osice. Osica traži ličinke bijele mušice u koje odlaže svoja jaja. Jedna ženka osice odloži 60 – 100 jaja u tzv. predkukuljicu štitastog moljca. Temperatura zraka mora biti viša od 15 °C. Ličinka osice razvija se u ličinki štitastog moljca ili bijele mušice pa ona pocrni. Uspjeh ovog načina suzbijanja bijele mušice ponajviše ovisi o povoljnom omjeru broja osica prema broju štetnika u objektu, pa biološko suzbijanje treba započeti u početnim zarazama štitastim moljcima.

Primjena korisne osice Encarsiae formosae osobito se uspješno koristi u proizvodnji rajčice i paprike, a manje na krastavcima jer njihovo dlakavo lišće ometa aktivnost osice. Mogu se koristiti još parazitske osice Eretmocerus eremicus (“ERCAL”) i Eretmocerus mundus (“BEMIPAR”). Proizvođači zainteresirani za biološki način suzbijanja bijele mušice u povrćarstvu i cvjećarstvu mogu se obratiti tvrtkama “Zeleni hit” iz Zagreba (Čulinečka cesta 148) ili “Colić-Trade” u Biogradu n/m (Radovanova 12). Jednom kad se unesu korisne osice u objekt vrlo je ograničena primjena kemijskih sredstava za suzbijanje ostalih štetnika i biljnih bolesti. Zato jer većina kemijskih pripravaka negativno djeluje na brojnost i aktivnost korisnih osica (slična problematika kao pri korištenju bumbara za oprašivanje).

Prethodni članakZelena hrana za piliće
Sljedeći članakRazmnožavanje pčelinjih zajednica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.