Kupusnjače ubrajamo među najvažnije povrtne kulture po proizvodnji i površinama u svijetu. Uz korove, nematode, neželjene kukce i štete od niske divljači (hrčak, zečevi), uspješna proizvodnja kupusnjača je ugrožena različitim gljivičnim i bakterijskim bolestima.
Budući da se neke domaće vrijedne eko-populacije kupusa proizvode vlastitim odabirom, selekcijom i izolacijom majčinskih biljaka (npr. Varaždinsko zelje), te izravnom sjetvom na gredice i uzgojem presadnica “golog” korijena. Bolesti kupusnjača koje se često prenose sjemenom predstavljaju važan ograničavajući čimbenik proizvodnje.
Ekonomska štetnost
Njihova ekonomska štetnost osobito je naglašenija ako se sjeme iz takve proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima ne raskužuje. Odnosno nije zaštićeno od brojnih poremećaja. Među 18 različitih gljivičnih i 2 bakterijske bolesti koje se prenose sjemenom kupusnjača, najčešće su uzročnici plamenjače (Peronospora parasitica), koncentrične pjegavosti (Alternaria brassicae, Alternaria brassicicola). Također i bakterijska tamna trulež žilnog staničja ( Xanthomonas campestris pv. campestris).
Zajedničke bolesti
Budući da kupusnjače ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se “zajedničke” bolesti kupusnjača prenose s jednog usjeva na drugi (npr. Alternaria spp., Phoma lingam, Pyrenopeziza ili Cylindrosporium). U tom se slučaju ekonomske štete povećavaju. Nažalost, uz neke bakarne pripravke (Bordoška juha, Modra galica, Plavi kamen, Rame Caffaro WP) sve do sredine 2011. dopuštenje za folijarno tretiranje usjeva kupusnjača u našoj zemlji imao je samo pripravak Signum DF (piraklostrobin & boskalid), u količini 1,0 kg/ha uz karencu 21 dan. Odlično suzbija bolesti iz skupine pjegavosti, te sivu plijesan i bijelu trulež.
Bolesti polijeganja rasada
Opasnost od bolesti polijeganja rasada je bitno veća ako iz nezaštićenog sjemena uzgajamo prijesadnice golog korijena na otvorenim gredicama. Tada se na polegnutim biljčicama nalazi nekoliko parazita (Pythium spp., Rhizoctonia solani, Olpidium brassicae, Alternaria brassicae i Phoma lingam). Da bi se izbjegao rizik pojave “padavice mladenačkog stadija rasada” koriste se sterilizirani supstrati pri punjenju kontejnera ili se prije sjetve zemlja u klijalištu kemijski tretira (dazomet, formalin). Odnosno parcijalno se više puta zalijeva otopinom fungicida (npr. kaptan, mankozeb, propamokarb, metalaksil-M). Zdravstvenim pregledima rasada posljednjih su godina u kupusnjačama najčešće primijećeni simptomi padavice, vrlo rane plamenjače i pjegavosti lišća. No naknadno su u polju najveće ekonomske štete zabilježene od bakterijske tamne truleži žila kupusnjača.
Premda pjegavosti iz skupine Alternaria spp. često srećemo u poljima, ekonomski su vrlo štetne za kineski kupus. Njega je nemoguće uzgojiti bez kvalitetne zaštite od ove bolesti. U ranom uzgoju kupusnjača značajan problem zadnjih godina postaje plamenjača, a u ljetnom uzgoju koncentrična pjegavost. Zadnjih sezona sjemenom cvjetače ili karfiola je unesena novija bolest koja u pravilu uzrokuje palež lišća. No mogu biti napadnute stabljika i cvijet karfiola. Uzročnik je gljivica Pyrenopeziza brassicae ili Cylindrosporium concentricum, a osnovni je domaćin ove opasne bolesti uljana repica. Problem je veći u tome što se standardnim tretiranjem sjemena dopuštenim fungicidima (thiram, iprodion) ova bolest neuspješno suzbija.
