Iako se agrumima uglavnom smatraju vrste iz roda Citrus, pojmu agruma pridružuju se i neke srodne vrste voća iz roda Fortunella (kumkvat), kao i vrste iz roda Poncirus, koje služe kao podloge. U mediteranskom dijelu naše zemlje (posebno dolini Neretve) uzgaja se najviše mandarina. Nešto manje naranča i limun, dok ostale vrste agruma dolaze uglavnom samo kao ukrasne vrste. Mandarina je jedino voće kod nas kojeg proizvodimo dovoljno za naše potrebe, a i za izvoz. Kako je potrošnja ovog voća kod nas i u svijetu jako velika, tehnologija skladištenja i čuvanja vrlo je bitna.
U ovisnosti o vrsti, plodovi agruma se čuvaju najčešće 1 – 3 mjeseca, na temperaturama od 3 do 5 °C. Od tzv. skladišnih bolesti plodova agruma (postharvest diseases) koje se javljaju tijekom ovog procesa najvažnije su sljedeće: zelena plijesan, plava plijesan, siva plijesan, gorka trulež i alternarijska ili crna trulež.
Zelena i plava plijesan plodova
Uzročnici ovih vrlo sličnih bolesti plodova agruma su dvije vrste fitopatogenih gljiva iz roda Penicillium. Kod obje bolesti prvi simptomi se javljaju u vidu vlažnih pjega na epidermi ili kori plodova. Kasnije se pojavljuju konidiofori s konidijama, zelene i plave boje u ovisnosti o vrsti gljivice. Spore gljivica zaraze plod putem rana na kori ploda. Rane na plodovima potjeću najčešće od uboda insekata (npr. mediteranske voćne muhe) ili od nekih mehaničkih ozljeda, zadobivenih još prije berbe ili za vrijeme same berbe. Simptomi bolesti dolaze do izražaja za vrijeme skladištenja i naglo se šire.
To naročito vrijedi za plavu plijesan koja može zaraziti plodove i izravno, bez postojanja rana ili ozljeda. Za razliku od zelene plijesni koja može inficirati plodove samo putem rana. Zaštita od bolesti plodova agruma se provodi neizravno još prije berbe i to prije svega suzbijanjem insekata koji oštećuju plodove agruma. Kao što je to mediteranska voćna muha i dr. Nakon same berbe, a prije skladištenja, danas se koriste i tzv. toplinski tretmani s većim temperaturama, koji omogućuju dulje čuvanje i smanjuju pojavu ovih bolesti. Nekada se koristi i potapanje plodova u 4 %-tnu otopinu borne kiseline. Također se za suzbijanje ovih bolesti u nekim zemljama koriste fungicidi na bazi benomyla i tiabendazola i to odmah na početku skladištenja (u roku 24 sata nakon berbe)
Siva plijesan
Uzročnik je gljiva Botrytis cinerea, a ova bolest javlja se najviše na plodovima mandarine i limuna. Simptomi bolesti plodova agruma su u početku tamnosmeđe pjege, koje kasnije prekrije karakteristična micelična prevlaka gljivica sa sporama. Gljiva se javlja još prije berbe u fazi cvjetanja, ali i na plodovima koje zarazi putem rana i ozljeda. Također može zaraziti plodove i u skadištima izravnim probojem epiderme ili kore. Razvoju ove bolesti pogoduje velika vlaga u razdoblju hladnog čuvanja plodova u hladnjačama. Zaštita se provodi preventivno i to primjenom nekih botriticida u vrijeme cvatnje. Zatim toplinskim tretmanima nakon berbe, kao i prozračivanjem skladišta tijekom čuvanja.