Kako nemamo dovoljno iskustva s novim podlogama, sortama i sustavima uzgoja, često se pogriješi kod podizanja novog nasada trešnja. Još je manje iskustva s utvrđivanjem optimalnih rokova berbe i postupcima s plodovima do potrošača, uključivši postupke čuvanja.
Izbor položaja
Ipak, u pogledu kontrole štetnih organizama trešnje, struka ima dovoljno spoznaja da pravovremeno, uz što manje zahvata, spriječi njihov negativan utjecaj na kvalitetu i količinu uroda. Sa stanovišta zaštite bilja trešnja nije jako zahtjevna vrsta, kao što je primjerice “kraljica voća” – jabuka. Izbor staništa na kojem se podiže novi nasad je od velike važnosti. Zato jer treba izbjegavati položaje s povišenom vlagom zraka i dugotrajnim zadržavanjem vlažnosti u krošnji. To izravno utječe na stupanj pojave i razvoja biljnih bolesti.
Kao u većini voćnih vrsta preporučuje se u integriranoj i/ili ekološkoj proizvodnji provoditi preventivna tretiranja bakarnim pripravcima ujesen u vrijeme otpadanja lišća i kasnim zimskim rokovima prije otvaranja pupova. Zato jer se na trešnji javljaju bolesti tipične većem broju koštičavog voca. Npr. šupljikavost lišća (Stigmina carpophylla), palež cvijeta i trulež plodova (Monilina laxa) i kozičavost lišća (Blumeriella jaapii).
Ali, njihovo usmjereno suzbijanje organskim fungicidima tijekom vegetacije provodi se samo u plantažnim nasadima. Dok se veliki broj osamljenih stabla uz okućnice i/ili vikendice ne štiti protiv spomenutih uzročnika bolesti. U takvom uzgoju se gotovo svake sezone u jačoj mjeri pojavljuju štetnici koji «smetaju» vlasnike trešnje: crna trešnjina uš (Myzus cerasi) i trešnjina muha – uzročnik “crvljivosti” plodova (Rhagoletis cerasi). Česti su upiti kako spriječiti i/ili smanjiti njihovu populaciju?
Crna trešnjina uš
Trešnju, kao i sve druge koštičave vrste, napadaju lisne uši, većinom mali kukci (1,5-2 mm) nježne građe tijela. Osim izravnih šteta koje nastaju sisanjem biljnih sokova, lisne uši posredno mogu još više štetiti zbog prenošenja više desetaka biljnih virusa. Crna trešnjina uš vrlo je tamne, gotovo crne boje, po čemu je dobila ime.
Napad se najčešće prepoznaje na mladicama i vršnom lišću. Lišće se kovrča, a uš izlučuje obilje ljepljive tekučine – “medne rose” koja privlači mrave. Tako onečišćene biljne organe naseljavaju gljive “ca avice” (Alternaria, Cladosporium i dr.) pa se uvelike može smanjiti asimilacija, a naknadno se “ca avicom” kontaminiraju i plodovi trešnje, a štete mogu biti vrlo velike.
Lisnim ušima pogoduje toplo i sparno meteorološko razdoblje, a prekomjerno množenje najčešće bilježimo u svibnju. Tijekom lipnja i ljeta lisne uši sa voćaka sele na alternativne domaćine.
Suzbijanje
Smatra se da je 3 % napadnutih mladica crnom trešnjinom uši nakon cvatnje kritična vrijednost kada je opravdano njihovo suzbijanje. Dopuštenje za primjenu u trešnjama u našoj zemlji imaju samo 2insekticidne djelatne tvari. Acetamiprid ( Mospilan 20 SP, 0.03-0.0375 %) (karenca 14 dana) i tiakloprid (Calypso 480 SC, 0.025 %) (karenca 14 dana). Pripravak Mospilan 20 je registriran za suzbijanje trešnjine muhe. No dobro suzbija i crnu trešnjinu uš. Dok je pripravak Calypso SC registriran za suzbijanje lisnih uši trešnje ali mu je djelotvornost za tu namjenu slabija od djelatne tvari acetamiprid. Istovremeno je učinkovit protiv trešnjine muhe!
Trešnjina muha
Sve donedavno uzročnik “crvljivosti”plodova trešnje u našoj je zemlji bila europska trešnjina muha (Rhagoletis cerasi). Prije nekoliko godina potvrđena populacija i karantenske sjeverno-američke trešnjine muhe (Rhagoletis cingulata). Njihov opis, biologija i štetnost su vrlo slični, pa ih opisujemo zajedničkim imenom trešnjina muha.
Trešnjina muha je najvažniji štetnik trešnje, višnje i maraske. Proširena je su svim krajevima naše zemlje. Uzrokuje lošu kakvoću plodova i manju količinu sokova od višnje i maraske.
“Crvljive” trešnje se ne mogu izvoziti, ali se još uvijek prodaju na našim tržnicama. Sorte trešnje i višnje koje dozrijevaju pred četvrtim tjednom trešnjine muhe nisu jače napadnute. Trešnjine muhe ubrajamo u voćne muhe, malene do srednje velike kukce koji na prozirnim krilima imaju raznovrsne šare. Odrasle muhe su veličine oko 4 mm. Njihova je ličinka bjelkaste boje, bez nogu i vidljive glave, sužena prema naprijed, naraste do 6 mm. Imaju jednu generaciju godišnje.
Prezime kako kukuljica u površinskom sloju tla (3-5 cm), najčešće ispod napadnutih stabala iz prethodne sezone. Odrasle se trešnjine muhe pojavljuju krajem travnja (jadranska Hrvatska) ili sredinom svibnja (kontinentalna Hrvatska). Nakon 7-14 dana dopunske ishrane sokovima na različitim vrstama bilja, a pri vrijednostima temperatura većim od 20°C počinju odlaganjem jaja. Jaja polažu najradije na plodove koji su počeli mijenjati boju i postaju mekši – sočniji.
Jedna ženka odloži 20-80 jaja. Jajnom leglicom ženka odlaže jaja u napravljen “džepić”, a na tom mjestu plod omekša i podložan je truleži. Razvoj jaja traje 6 do 10 dana. U jednom plodu može biti više jaja, ali se razvija samo jedna ličinka, koja prodire u plod sve do koštice. Njezin razvoj traje dvadesetak dana, nakon čega se spušta u tlo i tamo se kukulji, gdje i prezimi. U proljeće se razvija dio odraslih muha, a dio može preživjeti još jednu ili čak dvije zime.
Mjere zaštite
U integriranoj i/ili ekološkoj proizvodnji obavezno je praćenje leta trešnjine muhe pomoću žutih ljepljivih ploča (20x30cm), koje postavljamo tijekom svibnja, pred početak promjene boje plodova trešnje.
Štetnika suzbijamo samo ako uhvatimo samo 1 muhu na 2 ploče do stadija kada trešnje počinju mijenjati boju iz zelene u crvenu. Kod ranih sorata trešnje ovog nametnika najčešće nije potrebno suzbijati.
Sakupljanje otpalih, zaraženih plodova i obrada tla ispod stabala trešnje može umanjiti napad naredne sezone (trešnjine muhe roda Rhagoletis su letači ograničenog dometa, svega stotinjak metara). Oba insekticida dopuštena u našoj zemlji za primjenu u trešnjama s karencom 14dana (Mospilan SP, Calypso SC) vrlo su učinkoviti protiv trešnjinih muha. Stoga se u suvremenim nasadima na slabo bujnim podlogama populacija trešnjine muhe može učinkovito pratiti žutim ljepljivim pločama i odrediti stvarna potreba i optimalan rok primjene in sekticida. Obavezno je pridržavanje karence (u integriranoj proizvodnji dopušteno je samo jedno suzbijanje trešnjine muhe, najkraće 14 dana prije početka berbe plodova). Teškoća je suzbijanje trešnjine mu he na stablima koja rastu iz bujnijih podloga.
Dio populacije ovog nametnika se može umanjiti postavljanjem većeg broja žutih ljepljivih ploča u krošnje stabala trešnje. Ali, žute ljepljive ploče treba odstraniti nakon berbe plodova jer privlače i mnogobrojne korisne kukce (npr. parazitske osice).
Ekološki prihvatljivije metode suzbijanja trešnjine muhe je primjena gotovog mamca Success Bait KS, koja je u dozi 1,0 lit./ha pokazala u Sjevernoj Americi visoku učinkovitost. Pripravak Success Bait (spinosad & atraktant) u našoj zemlji ima dopuštenje za suzbijanje maslinove i mediteranske voćne muhe u agrumima, mandarini i maslini (karenca 4 dana za agrume, 14 dana za masline). Isti ili sličan učinak dobije se primjenom insekticida Laser KS i atraktanta Buminal. Ovakve mjere ekološki prihvatljive zaštite se mogu dobiti tretiranjem samo donjih grana na trešnjama visokostablašicama, koje rastu uz okućnice i/ili vikendice za vlastite potrebe domaćinstva.
