Ljeskova grinja – važan štetnik lijeske

74

Lijeska je posljednjih godina sve zanimljivija voćna kultura, osobito mlađim proizvođačima koji tek pokreću poljoprivrednu proizvodnju. U Hrvatskoj se trenutno uzgaja na više od 4.800 ha, što je čini jednom od najzastupljenijih voćnih vrsta.

Glavni razlog takvoj ekspanziji uzgoja lijeske je uvriježeno mišljenje da je lijeska manje podložna bolestima i štetnicima te je uzgoj manje zahtjevan od nekih drugih kultura. Upravo zbog toga je gotovo polovina nasada u sustavu ekološke proizvodnje. Istina je da uzgoj tek nekoliko grmova lijeske na okućnici nije zahtjevan te uglavnom ne iziskuje mjere zaštite od bolesti i štetnika, no u plantažnom uzgoju na većim površinama to nije tako. Već u prvoj godini proizvodnje, odmah nakon otvaranja pupova, problem mogu predstavljati štetne gusjenice. U kasnijim godinama različiti štetni organizmi postaju sve veći problem. Jedan od njih je ljeskova grinja (Phytophus avellanae), štetnik prisutan u svim područjima uzgoja lijeske koji u starijim nasadima, ovisno o osjetljivosti sorte, napada do 30 % pupova, a podaci iz Gruzije govore da gubici u proizvodnji mogu iznositi i do 90 %. Ljeskova grinja spada u skupinu grinja šiškarica, te je zbog vrlo sitnog tijela (0,2 mm) vidljiva samo uz pomoć lupe koja omogućuje povećanje 20-30 puta. Tijelo grinje je dugoljastog oblika, bijele boje te za razliku od grinja iz skupine crvenih pauka, ima samo dva para nogu. Prezimi kao odrasla ženka u pupu, a tijekom vegetacije razvije više generacija.

Dvije forme štetnika

Simptomi napada ljeskove grinje

Suzbijanje grinja

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 7/2019

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakUčinkoviti dodaci za silažu
Sljedeći članakPredstavljena šampionska vina 2. revije vina hrvatskih autohtonih sorata
Avatar
Rođena u Koprivnici gdje je završila osnovnu i srednju prirodoslovno-matematičku školu. Završila Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer zaštita bilja. 2009. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu završava magisterij. Viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Koprivničko-križevačke županije, te vanjska suradnica u Gospodarskom listu. Rođena 28. studenog 1972. godine u Koprivnici gdje je završila osnovnu i srednju prirodoslovno-matematičku školu. Nakon završene srednje škole upisuje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer zaštita bilja, te diplomira u srpnju 1996. godine. Znanstveni magistarski rad: «Dominantni štetnici ploda jabuke u Podravini i Prigorju» obranila je 16.01.2009. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i stekla akademski stupanj magistar znanosti. Od studenog 1998. pa sve do danas radi kao poljoprivredna savjetnica, u početku na radnom mjestu stručnog savjetnika za zaštitu bilja Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a danas u Savjetodavnoj službi kao viša stručna savjetnica u Podružnici Koprivničko-križevačke županije. Udata i majka dvoje djece.