U posljednjem tjednu lipnja desetak voćara iz Podravine javilo nam se zbog problema s velikim zelenim kukcima, nalik zlatnim marama. Hrane se lišćem kupina, vinove loze, trešnje i oraha. Nakon samo dva do tri dana od listova ostaju samo lisne žile.

Determinacijom uhvaćenih kukaca utvrdili smo da je riječ o kornjašima iz roda Anomala. Najvjerojatnije je riječ o vrstama zeleni zlatar (Anomala dubia) i lozin zlatar (Aanomala vitis). Iako njihova pojava u Podravini nije novost, ovogodišnja populacija je znatno brojnija nego prethodnih godina. Obje navedene vrste su uglavnom zelene boje metalnog sjaja.

Duljina tijela lozinog zlatara iznosi 14-18 mm dok je zeleni zlatar nešto manji, duljine tijela 11-15 mm. Spadaju u porodicu listorošci (Scarabaeidae) pa slično kao i hrušt, mnogo poznatija vrsta te porodice, dio života kao ličinka-grčica provode u tlu. Ličinke najčešće žive u lakim, pjeskovitim tlima i hrane se korijenjem trava. Odrasli oblici se u Podravini javljaju krajem lipnja i hrane se lišćem različitih vrsta voćaka.

Do sada smo štete zabilježili na lišću oraha, lijeske, šljive, trešnje, vinove loze, maline i kupine. Također i na jednoj parceli kukuruza. Kornjaši su vrlo proždrljivi, s obzirom da se drže u velikim skupinama u vrlo kratkom periodu mogu napraviti veliku štetu tako da u potpunosti unište lisnu masu voćke. To može biti vrlo štetno u mladim voćnjacima.

zeleni zlatar i lozin zlatar
Napad zelenog i lozinog zlatara na orah

zeleni zlatar
Napad zelenog i lozinog zlatara na trešnju
zeleni zlatar
Štete na trešnji

Prve značajne štete od ovih štetnika zabilježili smo 2003. godine u nasadima oraha i šljive u okolici Đurđevca. Dojava o štetama na breskvama bilo je i 2004. godine. 2010. godine smo zabilježili jak napad na jednoj parceli kukuruza u blizini Koprivnice.

 class=
lozin zlatar radi štete na lišću
Napad na kukuruz
 class=

U posljednjih pet godina sve češće bilježimo štete na lišću voćaka. Osobito je to u nasadima trešnje, breskve i jabuke u Novigradu Podravskom te na orasima u Cvetkovcu. Štete su izraženije na rubnim redovima voćnjaka. Iako glavne štete zeleni i lozin zlatar čine hraneći se lišćem, 2019. godine prvi puta smo u Novigradu Podravskom zabilježili štete na plodovima bresaka u dozrijevanju.

zeleni zlatar radi štete na lišću
Napad na breskvu

 class=
štete na jabuci

Ove godine su u Virju prvi puta zabilježene značajne štete na lišću vinove loze. Ovogodišnja proždrljivost i brojnost zlatara je tolika da je jedan nasad oraha u punom rodu, veličine 0,3 ha ostao bez 50% lisne mase.

lozin zlatar radi štete na lišću
Štete na vinovoj lozi

Za suzbijanje kornjaša iz roda Anomala u Hrvatskoj nema registriranih insekticida, no u pojedinim su voćnjacima korišteni pripravci na bazi deltametrina, registrirani za suzbijanje drugih štetnika, pokazali visoku učinkovitost. Ukoliko bi se štete na nekim lokacijama ponavljale iz godine u godinu, moguće je koristiti i CSALOMON feromonske klopke za masovni ulov štetnika. Isti feromon atraktivan je za obje navedene vrste. U svakom slučaju, pojavu zlatara potrebno je uočiti na vrijeme. Inače, u vrlo kratkom roku (smo 2-3 dana) voćke ostaju bez velikog dijela lisne mase, prvenstveno mlađeg lišća.

IZVOR: https://www.savjetodavna.hr/

Prethodni članakJačanje kapaciteta zaštite od šumskih požara
Sljedeći članakSolaris – iskustva i preporuke za proizvodnju vina
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.