U posljednjem tjednu lipnja desetak voćara iz Podravine javilo nam se zbog problema s velikim zelenim kukcima, nalik zlatnim marama. Hrane se lišćem kupina, vinove loze, trešnje i oraha. Nakon samo dva do tri dana od listova ostaju samo lisne žile.

Determinacijom uhvaćenih kukaca utvrdili smo da je riječ o kornjašima iz roda Anomala. Najvjerojatnije je riječ o vrstama zeleni zlatar (Anomala dubia) i lozin zlatar (Aanomala vitis). Iako njihova pojava u Podravini nije novost, ovogodišnja populacija je znatno brojnija nego prethodnih godina. Obje navedene vrste su uglavnom zelene boje metalnog sjaja.

Duljina tijela lozinog zlatara iznosi 14-18 mm dok je zeleni zlatar nešto manji, duljine tijela 11-15 mm. Spadaju u porodicu listorošci (Scarabaeidae) pa slično kao i hrušt, mnogo poznatija vrsta te porodice, dio života kao ličinka-grčica provode u tlu. Ličinke najčešće žive u lakim, pjeskovitim tlima i hrane se korijenjem trava. Odrasli oblici se u Podravini javljaju krajem lipnja i hrane se lišćem različitih vrsta voćaka.

Do sada smo štete zabilježili na lišću oraha, lijeske, šljive, trešnje, vinove loze, maline i kupine. Također i na jednoj parceli kukuruza. Kornjaši su vrlo proždrljivi, s obzirom da se drže u velikim skupinama u vrlo kratkom periodu mogu napraviti veliku štetu tako da u potpunosti unište lisnu masu voćke. To može biti vrlo štetno u mladim voćnjacima.

zeleni zlatar i lozin zlatar
Napad zelenog i lozinog zlatara na orah

zeleni zlatar
Napad zelenog i lozinog zlatara na trešnju
zeleni zlatar
Štete na trešnji

Prve značajne štete od ovih štetnika zabilježili smo 2003. godine u nasadima oraha i šljive u okolici Đurđevca. Dojava o štetama na breskvama bilo je i 2004. godine. 2010. godine smo zabilježili jak napad na jednoj parceli kukuruza u blizini Koprivnice.

lozin zlatar radi štete na lišću
Napad na kukuruz

U posljednjih pet godina sve češće bilježimo štete na lišću voćaka. Osobito je to u nasadima trešnje, breskve i jabuke u Novigradu Podravskom te na orasima u Cvetkovcu. Štete su izraženije na rubnim redovima voćnjaka. Iako glavne štete zeleni i lozin zlatar čine hraneći se lišćem, 2019. godine prvi puta smo u Novigradu Podravskom zabilježili štete na plodovima bresaka u dozrijevanju.

zeleni zlatar radi štete na lišću
Napad na breskvu

štete na jabuci

Ove godine su u Virju prvi puta zabilježene značajne štete na lišću vinove loze. Ovogodišnja proždrljivost i brojnost zlatara je tolika da je jedan nasad oraha u punom rodu, veličine 0,3 ha ostao bez 50% lisne mase.

lozin zlatar radi štete na lišću
Štete na vinovoj lozi

Za suzbijanje kornjaša iz roda Anomala u Hrvatskoj nema registriranih insekticida, no u pojedinim su voćnjacima korišteni pripravci na bazi deltametrina, registrirani za suzbijanje drugih štetnika, pokazali visoku učinkovitost. Ukoliko bi se štete na nekim lokacijama ponavljale iz godine u godinu, moguće je koristiti i CSALOMON feromonske klopke za masovni ulov štetnika. Isti feromon atraktivan je za obje navedene vrste. U svakom slučaju, pojavu zlatara potrebno je uočiti na vrijeme. Inače, u vrlo kratkom roku (smo 2-3 dana) voćke ostaju bez velikog dijela lisne mase, prvenstveno mlađeg lišća.

IZVOR: https://www.savjetodavna.hr/

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJačanje kapaciteta zaštite od šumskih požara
Sljedeći članakSolaris – iskustva i preporuke za proizvodnju vina
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.