Budući da je monitoring jedna od sastavnica službene kontrole, za sve nesukladnosti otkrivene u okviru provedbe monitoringa. Posebice u slučajevima kada se utvrdi u nekom proizvodu ostatak pesticida koji je viši od zakonsko dopuštenog, poduzimaju se propisane inspekcijske mjere.

Što su ostaci pesticida i kako nastaju

Ostaci pesticida su ostaci u ili na proizvodima biljnog ili životinjskog podrijetla koji se pojavljuju kao rezultat uporabe sredstava za zaštitu bilja pri provedbi kemijskih mjera zaštite bilja od štetnih organizama bilja (štetnika, bolesti, korova i sl.), uporabe veterinarsko medicinskih proizvoda u veterinarskoj medicini i biocidnih pripravaka u komunalnoj higijeni. Razina ostataka pesticida ovisi o količini primijenjenog SZB, vremenskom roku izraženom u danima koji je prošao od zadnjeg tretiranja kulture do stavljanja na tržište. Također o broju tretiranja, fizikalnim i kemijskim svojstvima aktivne tvari i SZB i o poljoprivrednoj kulturi na kojoj se SZB primjenjuje.
Maksimalna razina ostataka pesticida (MDK) je najviša zakonski dopuštena razina koncentracije ostatka pesticida u ili na hrani, ili hrani za životinje uspostavljena na temelju dobre poljoprivredne prakse i najmanje potrebne izloženosti potrošača u svrhu zaštite osjetljive populacije potrošača. Izražava se u mg/kg proizvoda.

Laboratorijskom analizom proizvoda potrebno je ustanoviti količinu ostataka pesticida u hrani. Odnosno proizvodima biljnog podrijetla te provjeriti odgovaraju li zakonskim propisima usklađenim sa EU zakonodavstvom koji određuju MDK pesticida u hrani.
Prekoračenje MDK vrijednosti ne znači odmah i ugrožavanje ljudskog zdravlja. Zato jer su toksikološke granice uspostavljene daleko iznad MDK vrijednosti.

Ipak svako prekoračenje MDK vrijednosti ukazuje na potrebu: – procjene rizika za potrošače tog proizvoda,
– upozorenja proizvođaču poljoprivrednih proizvoda da primjenjuje SZB u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom. Također putama za primjenu navedenim na etiketi i uputama za uporabu svakog pojedinog SZB.
– preporuku inspekcijskim službama da pojačaju kontrolu uzoraka proizvoda kod kojih je analizom utvrđeno prekoračenje MDK. Kao i proizvođača koji tim proizvodima snabdijevaju tržište.

Provoditelji programa

Odjel sredstava za zaštitu bilja, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja priprema ovaj program i koordinira njegovu provedbu. Uzorkovanje proizvoda biljnog podrijetla provodi sanitarna inspekcija, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Dok laboratorijsku analizu uzoraka obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Vezano uz rezultate analiza, Hrvatska agencija za hranu prema potrebi radi procjenu rizika za potrošače. Financijska sredstva za provedbu Nacionalnog programa praćenja (monitoringa) ostataka pesticida u proizvodima biljnog podrijetla osiguravaju se u u Državnom proračunu.

Prethodni članakVrcanje meda
Sljedeći članakRegent – sorta vinove loze otporna na gljivične bolesti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.