Štetnici u skladištima koji se hrane neoštećenim zrnjem žitarica i mahunarki nazivamo primarnim štetnicima. U njih ubrajamo od kornjaša:žitnog, rižinog i kukuruznog žiška (rod Sitophilus), te žiške mahunarki (rod Bruchini), Primarni štetnici u skladištima koji se odrasli roje kao leptiri, a veće štete rade njihove gusjenice nazivaju se moljcima, pa tako razlikujemo: žitnog moljca, brašnenog moljca i bakrenastog brašnenog moljca. Osobito su opasne vrste koje zarazu mogu obaviti još na polju (žitni moljac, kukuruzni žižak, žišci mahunarki) i potom se unose u skladišta.

Velika količina hrane i povoljni uvjeti (temperatura, vlaga) u skladištima poljoprivrednih proizvoda privlače mnoge štetnike životinjskog podrijetla, najviše kukce, ali i grinje i glodavce. Napore i sredstva trebalo bi ulagati u preventivu pojave štetnika više nego na kurativne mjere suzbijanja. Važan čimbenik je i povećanje transporta poljoprivrednih proizvodima koji omogućuje prenošenje štetnika. Štetnici uneseni u novu okolinu brzo se prilagode, jer su uvjeti za život u skladištima slični svugdje.

Žitni žižak (Sitophilus granarius)

Najčešća je vrsta u seoskim skladištima i velikim silosima. Štetnik je polifag, oštećuje sve vrste žita, žira, pitomog kestena, slada, raznih vrsta tjestenina i brašnenih proizvoda. Tamnosmeđe je boje, naraste do 4 mm i ima glavu produljenu u rilo. Ne može letjeti. Ženka odlaže stotinjak jaja u neoštećena zrna, u kojima se razvijaju ličinke koje se kukulje, te mladi kornjaš izbuši rupicu i izađe. Upravo je po toj rupici ili prozorčiću moguće prepoznati zarazu žišcima općenito. Daje oko 3 generacije godišnje, a u zagrijanom skladištu i više. Vrlo je otporan na gladovanje i niske temperature, a viša vlažnost zrna povećava njegovu otpornost na hladnoću.

Slabim napadom smatra se 1 do 5, a vrlo jakim više od 10 žižaka po kg žita.

Pojava i samo jednog kornjaša u 1 kg zrnja signal je za opasnost i poduzimanje mjera suzbijanja. Pri suzbijanju potrebno je voditi računa o temperaturi žita; ako je ona iznad 20°C, suzbijanje je potrebno provesti što prije, jer je žižak tada vrlo aktivan i intenzivno se hrani oštećujući zrno.

Žišci mahunarki ili sjemenari

Ovi žišci napadaju mahunarke. Najčešće zarazu obavljaju na polju i većina ih se ne može razmnožavati u skladištu. Napada i grah na polju, kao i bob, leću i grašak. Jaja odlaže na zrna graha na polju ili u skladištu. Ličinke se ubušuju u zrno koje mogu u potpunosti izgristi. U nezagrijanim skladištima razvija 3 do 4 generacije godišnje, u grijanima se razmnožava cijele godine. Zaraženo sjeme nije preporučljivo za sjetvu, jer se na taj način štetnik prenosi u polje gdje se opet razmnožava.

Graškov žižak (B. pisorum)

Prezimljuje kao odrasli u zrnima graška u skladištima ili u prirodi u šumi, voćnjacima i na ostacima zrnja na polju. U proljeće dolijeće na grašak u cvatnji. Ženke odlažu jaja na mlade mahune, a razvijene ličinke ubušuju se u zrno unutar mahune. Zaraženo zrno nije pogodno za prehranu niti za sjetvu, budući ličinka izjede klicu zrna. Graškov žižak se ne razmnožava u skladištu, već samo na polju pa suzbijanje treba provoditi tamo.

Žitni moljac (Sitotraga cerealella)

Napada najčešće kukuruz, vrlo rado pšenicu, ječam, rižu, proso i sjeme mahunarki. Kod nas je jako proširen na kukuruzu u koševima i na seljačkim gospodarstvima.

Specifičan je po tome što svoj razvoj započinje u polju, a unosom zaražena uroda u skladište nastavlja razvoj i oštećivanje zrna. Smatra se jednim od najopasnijih štetnika uskladištenih žitarica.

Leptir je žućkaste boje, oba para krila su uska i raspona do 2 cm. Gusjenice se ubušuju u zrno i kada ga izgrizu ulaze u drugo. Za razliku od ostalih moljaca gusjenice žive unutar zrna. U jednom zrnu voćarstvo kukuruza mogu završiti razvoj dvije ili čak tri gusjenice te se razviti u leptire, a u zrnu pšenice ili ječma samo jedna. Poput žižaka ostavljaju prepoznatljive rupice na zrnima. Kod nas razvija 2 do 4 generacije godišnje. Moljci napadaju samo površinski sloj mase žitarica u skladištu, do dubine oko 30 cm, ispod toga ne ulaze.

Stupanj napada ocjenjuje se prosijavanjem uzorka radi utvrđivanja broja leptira i sekcijom zrna radi utvrđivanja broja gusjenica. Slabim napadom smatra se 1 do 2 gusjenice, a vrlo jakom više od 20 gusjenica u 1 kg uzorka. Tijekom ljeta potrebno je barem dva puta mjesečno pregledati zrnatu robu, a tijekom hladnijih mjeseci treba paziti na temperaturu mase zrna, jer se ovaj moljac razvija na temperaturama višim od 10°C.

Zaštita uskladištenih poljoprivrednih proizvoda

Zaštita uskladištenih poljoprivrednih proizvoda ima dva skupa mjera. Prve su preventivne, a druge kurativne. Preventivne mjere zaštite uključuju one kod kojih je onemogućen ili barem otežan prodor štetnika (mreže na prozorima i otvorima). Zidovi objekta moraju biti glatki i bez pukotina, da bi se što manje prašine i štetnika zadržavalo na njima te se trebaju redovito čistiti.

Za pravovremeno i uspješno suzbijanje štetnika važno je pravilno uzorkovanje uskladištenih proizvoda, čime se utvrđuje kretanje štetnika, razvojni oblici i njihova brojnost. Preporučeno je pregledavati (jedan put mjesečno) uzorke u manjoj količini (250-500 g). Procjena broja štetnika se određuje brojem odraslih/kg zrnatih proizvoda, odnosno brojem moljaca/m² zidnih ili podnih površina.

Štetnici se najčešće unose u objekt zaraženim proizvodima ili ambalažom, stoga je važno pregledavati sve što se unosi u skladišta. Također treba redovito kontrolirati pojavu štetnika u već uskladištenim proizvodima, ali i u praznom skladištu. Procjena populacije pomoću mamaca moguća je jedino ako se vodi računa o njihovom pravilnom postavljanju unutar skladišnih objekata.

Fizikalne i mehaničke mjere suzbijanja

Najstarije mjere suzbijanja su one gdje se osnovno sjeme nastoji održati suhim i hladnim. Fizikalnim mjerama smatra se primjena niske i visoke temperature, te korištenje inertnih prašiva. Niske temperature od 5 do 15°C u uskladištenim proizvodima onemogućit će rast i razvoj kukaca, a također i grinja i mikroorganizama. Jedna od vrlo učinkovitih fizikalnih mjere je primjena inertnih prašiva (glina, pijesak, zemlja, dijatomejska zemlja).

Prašiva kod kukaca uzrokuju oštećenje kutikule kože, dolazi do desikacije (gubitka vode iz organizma), nakon čega oni ugibaju. U fizikalne mjere suzbijanja ubraja se korištenje kontrolirane atmosfere (CO2, N2, vakuum). Za to su potrebi posebni hermetički objekti prilagođeni uskladištenju žita i nekih drugih proizvoda u kontroliranoj atmosferi. Prednosti te metode su: sigurnost, širok spektar učinkovitosti, odsutnost ostataka sredstava za zaštitu bilja, a nedostatak je nužnost dugotrajne potpune hermetizacije. Za suzbijanje štetnika učinkovite su i mehaničke mjere kao čišćenje zrna od primjesa (lom zrna, prašina, sjeme korova), višekratno prebacivanje zrna, uklanjanje zaraženih zrna s kukcima te uklanjanje kukaca iz uskladištenih proizvoda ili prostora.

Biološke mjere suzbijanja

Biološkim mjerama suzbijanja smatra se uporaba bioloških insekticida gdje se štetna populacija u skladištima suzbija parazitima, predatorima ili mikroorganizmina koji uzrokuju bolesti. Od bakterija mogu se koristiti spore Bacillus thuringiensis. U Hrvatskoj se biološki pripravci za suzbijanje štetnika u skladištima slabo koriste; – u istraživanjima se koriste i eterična ulja aromatičnih i ljekovitih biljaka. Suzbijanje štetnika u skladištima može se provesti i korištenjem botaničkih insekticida, tako se za ovu svrhu koristi prah suhih cvjetova dalmatinskog buhača koji sadrži piretrin, a miješa se sa skladišnom robom.

Kemijske mjere suzbijanja

Kemijske mjere suzbijanja štetnika u skladištima su najučinkovitije. U skladištima, silosima, tvornicama stočne hrane smiju se koristiti samo određeni insekticidi i to na propisani način. Prednost treba dati njihovoj preventivnoj primjeni. Tretirati se mogu prazna skladišta ili se može tretirati roba preventivno, pri unosu u skladišta ili nakon što su uočene prve zaraze. U Hrvatskoj dozvolu za tretiranje praznih skladišta kao i žita u skladištima imaju pirimifosmetil ( Actellic 50 EC) i Pirimifos-metil 50 EC (50% d.t.) u dozi za izravno tretiranje pšenice i kukuruza od 8 ml pripravka u 0,5-1,0 litru škropiva na 1 tonu zrnate mase pšenice i kukuruza, odnosno 0,75- 1 ml/1 m2 površine poda skladišnog prostora).

Deltametrin (K-Obiol EC 25 (25 g/l d.t.), za izravno tretiranje zrnja žitarica kao škropivo u koncentraciji od 1 litre na 10 litara vode za tretiranje 100 t zrnja. Sredstvo na bazi deltametrina može se koristiti za suzbijanje štetnika zrnatih uskladištenih proizvoda. Ovisno o korištenoj dozi ovo sredstvo osigurava zaštitu od 6 do 12 mjeseci. Karenca je 21 dan. Dozvolu kod nas ima i jedan biljni insekticid na bazi piretrina (Aquapy (30 g/l d.t. + 150 g/l PBO) za primjenu bez razrjeđivanja vodom za leteće kukce od 1 ml/30 m3 i za tretiranje površina u dozi od 1,25-5 ml/ m2 poda skladišnog prostora, a za primjenu razrijeđen s vodom za suzbijanje letećih kukaca u dozi od 1 ml + 9 ml vode/30 m3. U svijetu je već zabilježena pojava rezistentnosti štetnika uskladištenih proizvoda na većinu upotrebljavanih insekticida.
Prednost treba dati alternativnim mjerama (najviše primjena dijatomejske zemlje), kao i fizikalne mjere (visoka i niska temperatura, prozračivanje) u cilju smanjenja početnog razvoja skladišnih štetnika te smanjenje pojave rezistentnosti.

Suzbijanje štetnika u skladištima može se provoditi i fumigacijom. Fumiganti su sredstva koja djeluju u plinovitom stanju iako kao pripravci dolaze u plinovitom i čvrstom obliku. Zbog njihove velike otrovnosti i specifičnog načina primjene s njima može raditi samo osposobljeno i ovlašteno stručno osoblje. Neka su sredstva svrstana u 1. skupinu otrova. Opasni su, a mogu biti jako štetni za ljude, ako bi se fumigacija provodila bez stručnog nadzora.

 
 
Prethodni članakObjavljen novi natječaj za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnom nepogodom
Sljedeći članakZa izgradnju i opremanje objekta za preradu kamilice u Špišić Bukovici – 2 milijuna kuna iz IPARD-a
dr. sc. Tomislav Kos
Viši asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: sustavi i mjere suzbijanja štetnika na ratarskim kulturama i uskladištenim poljoprivrednim proizvodima. Entomologija (znanosti o kukcima), fitofarmacija, savjetodavstvom u fitomedicini. Rođen je 1977. godine. Diplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završava 2004. godine od kada je djelatnik Zavoda za poljoprivrednu zoologiju. Doktorski rad obranio je 2011. godine na istoj instituciji te je izabran u višeg asistenta u suradničkom zvanju znanstvenog novaka. U znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika izabran je 2013. godine. Znanstveni interes usredotočen je na sustave i mjere suzbijanja štetnika na ratarskim kulturama i uskladištenim poljoprivrednim proizvodima. Osim entomologijom (znanosti o kukcima) bavi se i fitofarmacijom, istraživanjem učinkovitosti insekticida u laboratorijskim i poljskim pokusima, te savjetodavstvom u fitomedicini. U nastavnom programu studija Agronomskog fakulteta trenutno je suradnik na jednom modulu preddiplomskog i dva modula diplomskog studija. Ovlašteni je predavač Ministarstva poljoprivrede za provođenje akcijskog plana održive uporabe pesticida. Pod njegovim mentorstvom izrađeno je 14 diplomskih radova, a na više njih bio je u povjerenstvu ili je sudjelovao kao neposredni voditelj. Sudjelovao je s 12 radova kao autor ili koautor na međunarodnim znanstvenim skupovima od čega pet usmenih izlaganja i sedam postera, a na dva rada je bio prvi autor. Na nacionalnom stručnom skupu Hrvatskog društva biljne zaštite sudjelovao je sa 16 radova, od kojih je na četiri bio prvi autor. Kao autor ili koautor objavio je više znanstvenih radova indeksiranih u međunarodnim bazama te veći broj stručnih i popularnih članaka. Surađivao je na tri međunarodna i tri domaća znanstvena projekta, te više razvojnih projekta Ministarstva poljoprivrede i suradnje s lokalnom samoupravom ili udrugama proizvođača. Kao koautor sudjeluje u pisanju dvaju poglavlja u knjigama s međunarodnom recenzijom. Aktivno sudjeluje u radu domaćih i inozemnih strukovnih udruženja (HDBZ, HED, IOBC, B.E.N.A.). Dobitnik je Rektorove nagrade za studentski rad, stipendije Zaklade Agronomskog fakulteta za suradnju s gospodarstvom, Zelene stipendije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Agencija za zaštitu okoliša i predstavništvo B.E.N.A-e u Hrvatskoj.