Prvi podatci o pojavi otpornosti (rezistentnosti) korova na herbicide datiraju iz kasnih pedesetih prošlog stoljeća, kad je dokazano da maslačak pruža otpor prema 2,4-D herbicidu. Potkraj šezdesetih utvrđeno je da kostriš (Senecio vulgaris) pruža otpor prema simazinu. Dva desetljeća kasnije već je više od 100 korovnih vrsta širom svijeta iskazivalo rezistentnost samo na triazinske herbicide.
Što je u stvari rezistentnost i kako ona nastaje?
Rezistentnost je nasljedna sposobnost određenih biotipova neke vrste da prežive i plodonose nakon što su bili izloženi dozacijama herbicida koje su za većinu biotipova iste vrste smrtonosne. Postoje dvije teoretske pretpostavke kako dolazi do ove pojave. Postulat teorije mutacije, prema kojem mutacije biotipova nastaju nakon što je populacija vrste bila izložena višekratnoj primjeni istog herbicida. I druga, vjerojatnija, teorija prirodne selekcije koja se zasniva na činjenici da unutar polimorfne populacije određene vrste postoje, makar u malom broju, rezistentni biotipovi koji od početka primjene određenog herbicida pružaju otpor prema njegovu mehanizmu djelovanja. Zbog činjenice da herbicid vrlo uspješno suzbija osjetljive biotipove (S), postupno sve više prostora ostaje za rezistentne (R) biotipove, koji se toliko umnože da često predstavljaju veći problem od onog kojeg su na početku primjene herbicida predstavljali svi korovi zajedno. Tablica prikazuje razvoj rezistentne populacije korova na polju veličine 4 hektara nakon uzastopne desetogodišnje primjene herbicida.
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
