Uvođenjem visokodjelotvornih fungicida, insekticida i naročito herbicida, proizvođači su ionako uzak plodored još više suzili nadajući se da će intenzivnom kemizacijom riješiti sve probleme. Tako danas u nekim proizvodnim područjima repu uzgajamo u ponovljenom uzgoju, dvopolju ili tropolju, a rijetko u četveropolju. Pretkulture repi najčešće su strne žitarice, soja suncokret i sve više kukuruz.
Općenito je poznato da za suzbijanje korova u ovim kulturama raspolažemo velikim brojem različitih herbicidnih sredstava. Manje je poznato da (štetni) ostaci nekih herbicida koje koristimo u pretkulturi, mogu godinu i više dana nakon primjene štetiti usjevu šećerne repe. Stoga je o njihovoj razgradnji potrebno voditi posebnu brigu.
Razgradnja nekog herbicida u tlu u direktnoj je vezi s njegovim fizikalno-kemijskim karakteristikama. Također ozacijom, klimatskim prilikama, s reakcijom (kiselosti) odnosno s pH vrijednosti tla i drugim činiteljima.
U sušnom klimatu, razgradnja date količine nekog herbicida teče sporije, pa su i ostatne količine (rezidue) veće. Osjetljivost šećerne repe prema nekim značajnijim herbicidima, koje danas rabimo u pretkulturama za šećernu repu navodimo u posebnoj tablici.
Štete u nicanju i razvoju repe
Doskora su neki perzistentni herbicidi koje smo u Hrvatskoj široko koristili predstavljali velik problem. Odnosno njihove rezidue štetile su nicanju i kasnijem razvoju šećerne repe. To se prvenstveno odnosilo na pripravke na osnovi atrazina, trifluralina, fomesafena i naročito imazetapira i imazakvina. Danas sredstva na njihovoj osnovi nemaju dopuštenje za primjenu pa više nema potrebe o njima raspravljati. Međutim postoji velik broj drugih herbicida rezidue kojih mogu štetiti repi u plodoredu godinu i više dana nakon primjene.
Tako npr. 24 mjeseca nakon primjene nekog od pripravaka (Callisto), (Lumax), (Peak 75 WG i Casper 55 WG) i (Merlin) nije dopušteno sijati šećernu repu. Osamnaest mjeseci nakon primjene pripravaka (Sencor 70 WG i dr.) koji je vodeći herbicid u soji, nije dopušteno sijati repu. Isto se odnosi i na pripravke (Clon 480 EC, Orion) te (Plateen WG 41,5).
U ovoj kategoriji ograničenja velik broj pripravaka primjenjuje se u kukuruzu. Sjetva kukuruza obično je mjesec do dva iza šećerne repe. Tako ovi pripravci nakon primjene u kukuruzu dopuštaju sjetvu repe tek u drugoj vegetaciji nakon što su primijenjeni u kukuruzu. To ustvari nije ograničenje od 12 već 22-24 mjeseca kasnije.
Općenito se ovom problemu danas pridaje malo važnosti. Ranije, dok smo koristili herbicide inhibitore fotosinteze, odnosno pripravke čije su rezidue prorjeđivale sklop (atrazin, simazin i dr.), vodilo se više brige. Rezidue herbicida iz novijih, modernijih skupina s drugačijim mehanizmom djelovanja uglavnom ne prorjeđuju, nego usporavaju rast i razvoj biljaka šećerne repe. Kako je sklop zadovoljavajući, slabiji rast i razvoj se često pripisuje drugim činiteljima. Još jednom valja naglasiti da se ovom problemu ne pridaje dovoljno pažnje. Čak ni kod registracije, odnosno prilikom izdavanja dopuštenja za primjenu, jer često ni tvrtke vlasnice licence nemaju dovoljno informacija o ovoj problematici.
