Korovna flora kukuruza ne razlikuje se bitno od ostalih okopavinskih usjeva (šećerna repa, suncokret, soja), tako da ćemo se samo kratko osvrnuti na najzastupljenije vrste razvrstane prema botaničkoj pripadnosti i životnom ciklusu.
– Jednogodišnji širokolisni korovi: šćir, loboda, mnogosjemena loboda, dvornici, crna pomoćnica, čičak, limundžik (ambrozija), europski mračnjak, sljezolika i dr.
– Jednogodišnji uskolisni: koštan, muhari, proso, svračica i dr.
– Višegodišnji širokolisni: poljski osjak, poljski slak i gavez.
– Višegodišnji uskolisni: pirika, divlji sirak i troskot.
U svim ratarskim kulturama, pa tako i kukuruzu, korove uglavnom suzbijamo kemijski, odnosno primjenom herbicida. Međuredna kultivacija (s prihranom) samo je dopuna kemijskim mjerama suzbijanja. Za suzbijanje korova u kukuruzu registriran je najveći broj herbicidnih pripravaka, što i nije iznenađujuće s obzirom na to da je kukuruz naša hektarski najveća kultura. Registrirano je 118 herbicidnih pripravaka na bazi 32 djelatne tvari.
Korove u kukuruzu možemo suzbijati u sva tri roka primjene:
– prije sjetve (pre-sowing)
– nakon sjetve a prije nicanja (preemergence) i
– nakon nicanja (post-emergence).
Suzbijanje korova u kukuruzu prije sjetve u praksi nije zastupljeno u tolikoj mjeri koliko suzbijanje korova nakon sjetve a prije nicanja. Naime, proizvođači se najčešće odlučuju na primjenu herbicida u ovom roku, a zatim nakon nicanja vrše korektivno tretiranje. Korektivno prskanje obavlja se uglavnom protiv višegodišnjih korova. Za suzbijanje korova nakon sjetve a prije nicanja postoji najveći broj herbicidnih pripravaka. Postoje pripravci protiv uskolisnih i pripravci protiv širokolisnih korova, koje se kombinira da bi se postigli učinci protiv obje skupine korova. Međutim, postoje i gotovi kombinirani pripravci, koji spektrom obuhvaćaju i širokolisne i uskolisne korove. Gotovo sve pripravke navedene u tablici 1 moguće je primijeniti nakon sjetve a prije nicanja i nakon nicanja. Ovi pripravci namijenjeni su prvenstveno suzbijanju jednogodišnjih uskolisnih korova.
U tablici 2. navedeni su pripravci koji spektrom obuhvaćaju jednogodišnje širokolisne korove. Herbicid atrazin najčešće je rabljeni herbicid za ovu namjenu u kukuruzu. Već je poznato da atrazin, pogotovo u sušnim godinama, ostavlja rezidue (ostatke) koje mogu štetiti kulturama koje slijede kukuruz u plodoredu. Primijenjen u kombinaciji s netriazinskim herbicidima može mu se smanjiti doza (prema uputi u dozvoli). Primjenom nižih doza, atrazin će u manjoj mjeri ograničavati plodored. Kako je primjena atrazina u zemljama Europske unije ograničena a u nekima i napuštena, nastoji ga se zamijeniti terbutilazinom, također iz skupine triazina. Posljednjih godina za istu namjenu registrirani su herbicidi poput mezotriona, izoksaflutola, flukloridona, a od ove godine i flumioksazina.
