Tehnologija proizvodnje šećerne repe vrlo je zahtjevna, i s gledišta ukupne agrotehnike, ali i s gledišta suzbijanja korova u njoj. U ovom članku nastojat ćemo prikazati samo ono najbitnije o suzbijanju korova u šećernoj repi, što proizvođaču može praktično koristiti. Općenito o šećernoj repi s gledišta suzbijanja korova. Šećerna repa vrlo je nježna i osjetljiva kultura. Ne “dopušta” nikakve propuste u tehnologiji proizvodnje. Posebice ne podnosi nekvalitetnu pripremu tla i nekvalitetnu sjetvu. Pripada skupini kultura koje se siju u redove razmjerno širokog razmaka, od 45 do 50 cm. Sjetva se obavlja dosta rano (već sredinom ožujka), a ovisno o vremenskim uvjetima nicanje traje dosta dugo. Upravo u fazi nicanja i neposredno nakon nicanja repa je izložena različitim stresnim situacijama, pa joj u to vrijeme treba posvetiti posebnu pažnju. U nepovoljnim klimatskim prilikama (hladno i vlažno vrijeme), nicanje se često još više odulji. Zbog produljenog nicanja biljke repe izloženije su napadu različitih uzročnika bolesti (palež klijanaca) koji dolaze iz tla. U optimalnim uvjetima za nicanje i razvoj, repa im izbjegne (“preraste” ih), pa ne stignu izazvati bolest na biljkama. Nakon nicanja, u ranoj fazi razvoja (od faze kličnih listića pa do dva para pravih listova), biljke repe izložene su napadu štetnika – buhača, koji često (osobito posljednjih 10-ak godina) izbuši veliku površinu na listovima mladih biljaka. Također, šećerna repa pripada skupini kultura vrlo osjetljivih na ostatke (rezidue) herbicida primjenjivanih u kulturama koje su prethodile repi. Navedeno govori o osjetljivosti repe upravo u onom razdoblju vegetacije kad se intenzivno primjenjuju herbicidi. Naime, svaka nepovoljna situacija u tom razdoblju, smanjuje selektivnost, odnosno povećava mogućnost fitotoksičnog učinka herbicida. Štete koje korovi nanose šećernoj repi Korovi šećernoj repi nanose velike izravne štete. Mogu utjecati na prirod tako da on biva značajno umanjen ili čak potpuno izostane. Svojom prisutnošću u usjevu, korovi ne štete jednako u svakoj fazi razvoja šećerne repe. Naime, svaka kultura u svom razvoju prolazi razdoblje u kojem joj korovi nanose najveće štete. Drugim riječima, svaka kultura ima svoje “kritično razdoblje zakorovljenosti”. U tom razdoblju, za postizanje dobrog priroda, korov mora biti suzbijen bilo kojom mjerom, odnosno mora biti odstranjen iz usjeva. Pokusima je dokazano da šećernoj repi određeno vrijeme nakon nicanja korovi ne nanose štete. Prema većini autora, kritično razdoblje zakorovljenosti poklapa se s razdobljem vegetacije unutar osam tjedana nakon nicanja repe, ili se poistovjećuje s razdobljem od četiri tjedna nakon što repa razvije dva para pravih listova (za područje Vel. Britanije). Slično prethodnom, Švicarci su ustanovili da se u njihovim uvjetima to razdoblje kreće između trećeg i osmog tjedna nakon nicanja.
