Sponzorirani prilog

Po podacima Hrvatskog zavoda za statistiku povrće se na površinama RH uzgaja na sveukupno 6.023 ha. To ukupno daje oko 149.000 tona svježeg povrća godišnje. Od toga se u ekološkoj proizvodnji, povrće uzgaja na približno samo 304 ha. To su brojke koje nas nikako ne bi smjele zadovoljiti.

""

Koji su razlozi tako malih površina pod ekološkom proizvodnjom možemo samo nagađati.

Broj bolesti i štetnika svake godine sve veći

Bez obzira što znamo da je tržište gladno svježeg povrća iz organskog uzgoja, trenutne površine nisu ni blizu dostatne da pokriju potrebe grada Zagreba, kamoli Hrvatske. Proizvodnja povrća nije jednostavna. Broj bolesti i štetnika koji napadaju povrtne kulture svake je godine veći, te je pravi izazov proizvesti zdravo i oku primamljivo povrće.

Budući da smatramo da je biološka neravnoteža u integriranoj proizvodnji osnova velikih epidemijskih napada bolesti i štetnika, takvih problema u ekološkoj proizvodnji, gdje postoji biološka ravnoteža ne bi trebalo biti. Nekad pravi profesionalni pripravci koji su se mogli bez bojazni koristiti u organskoj proizvodnji nisu bili dostupni. No u novije se vrijeme paleta profesionalnih ekoloških pripravaka proširuje. Velika prednost takvih pripravaka je što se mogu koristiti u vrijeme berbe. Zato jer nemaju karencu, te u plodovima ne nalazimo ostatke pesticida.

Štetnici koji najčešće napadaju povrtne kulture bilo da se one nalaze na otvorenom polju ili plasteniku su lisne uši, tripsi, grinje, buhači, bijele mušice, razni moljci i muhe, te sovice. Za te potrebe na hrvatskom tržištu postoje 2pripravka koja uspješno suzbijaju i smanjuju populacije spomenutih štetnika. Pripravci koji su dozvoljeni u ekološkoj proizvodnji. Pomažu u borbi protiv štetnih insekata su Neemazal TS i Boundary SW.

Eko pripravci za bolesti bilja

""

Za borbu s gljivičnim bolestima ponuda pripravaka je mnogo veća. Za rješavanje plamenjače, raznih pjegavosti i alternarije na krumpiru, rajčici i drugim kulturama koristimo MycoSin ili Blocks. Za suzbijanje pepelnice i sive pljesni koristimo Equisetum Plus + AlgoVital ili Red blocks. Kod tretiranja biljaka za smanjenje potrebe za prskanjem fungicidima koristimo Pro-bac, mješavinu korisnih mikroorganizama koji stvaraju fizičku barijeru na biljci. Tkođer ne dozvoljavaju patogenima prolaz unutar biljke. Zalijevanjem Pro-bac-om, Promot Plus-om ili RhizoVital-om, smanjujemo potencijal zemljišnih bolesti. Zato jer korisni organizmi u navedenim preparatima funkcioniraju kao kompetitori štetnim organizmima u tlu. Preparati su se pokazali učinkoviti na svim povrtnim kulturama bez iznimke. Važno je naglasiti da se sva tretiranja trebaju obavljati preventivno.

Uravnotežena gnojidba za uspješan uzgoj

Tijekom vegetacije puno se priča o sredstvima koja rješavaju bolesti i štetnike. No važno je naglasiti da je preduvjet uspješne proizvodnje, bila ona organska ili integrirana – uravnotežena gnojidba koja se sastoji od osnovne gnojidbe, te prihrane. Organska peletirana gnojiva koja se nalaze u ponudi Pro-eca, organska su gnojiva s najvećim postotkom hraniva. Na hrvatskom tržištu ne postoji nijedno gnojivo organskog porijekla koje u svom sastavu ima 12% dušika. Za osnovnu gnojidbu za potrebe povrtnih kultura stavlja se NPK gnojivo Proeco NPK 21 ili Proeco NPK 7:7:7.

Dohranu dušičnim gnojivima možemo obaviti Fertorganicom 11, te Fertil Supernovom 12,5. Folijarna prihrana u svim stresnim situacijama radi se kombinacijom Aminovitala i AlgoVitala, dok se dušična prihrana radi preparatom Ilsamin N90. Plodovito povrće ima velike potrebe za kalcijem, koji kada ga ima u dovoljnoj količini dovodi do smanjenja vršne truleži. Također omogućava duže skladištenje. Za sve vrste povrća prijedlog tijekom vegetacije prihranjivati kombinacijom Ilsamin MMZ (mangan, magnezij, cink, dušik).

""

Prethodni članakSljedeće školske godine besplatno voće i povrće za sve učenike osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova u Hrvatskoj – nova Shema školskog voća i
Sljedeći članakUzgoj maslina iz sjemena
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.