Glavne štete kukuruzu nanose ličinke koje žive i razvijaju se u tlu iz odloženih jaja prošle godine. Ishranom na korijenu ličinke uzrokuju smanjenje mase korijena, a time i trošenje životne energije biljke na njegovu regeneraciju. Jači napad na korijen oslabljuje uporište biljke u tlu i dovodi do povijanja ili kasnije polijeganja.
Otežana mehanizirana berba kukuruza izbjegava se i kod većeg napada na korijen, struka predlaže siliranje kukuruza. Štetni mogu biti i odrasli oblici koji se hrane svilom na klipu. Tako uzrokuju rehuljavost zbog remećenja oplodnje i razvoja zrna. Naša istraživanja pokazuju da intenzivna pojava odraslih oblika može imati za posljedicu i veći intenzitet zaraze klipova fuzariozama. Zato jer su na njima pronađene spore gljiva koje uzrokuju ove bolesti.
Gubitak prinosa kod silažnog kukuruza
Postavlja se pitanje ima li utjecaja napad ličinki i odraslih kukuruzne zlatice na kvalitetu silaže. U smislu njene količine i hranidbene vrijednosti? Kod nas su slabo istraživane ove povezanosti, međutim u SAD-u postoje istraživanja čiji su rezultati dosta zanimljivi. Naime, istraživanja su pokazala da ukoliko se kukuruz uzgaja ciljano za silažu. Možemo očekivati značajno veću štetu u smislu gubitka prinosa kod istog intenziteta napada. Nego ako se radi o uzgoju kukuruza za zrno. Ako se kalkulira cijena prinosa silažnog kukuruz u odnosu na cijenu kukuruza za zrno. Onda se gubitak u prinosu po jediničnoj cijeni koštanja proizvoda jače manifestira na silažnom kukuruzu jer je gubitak veća.
Što se tiče kvalitete silaže u smislu sadržaja sirovih proteina i ukupnih vlakana. Dobra je vijest da intenzivna ishrana na korijenu ne dovodi do opadanje indeksa ovih hranjivih komponenti kukuruzne silaže. Drugi okolinski čimbenici kao što su vremenske prilike i optimalna starost biljaka kukuruza za silažu imaju mnogo veći utjecaj na kvalitetu silaže nego ishrana ličinkama na korijenu. Nije istraživano i slabo je poznato postoji li povezanost intenzivne pojave odraslih oblika kukuruzne zlatice u kukuruzištu. Također zaraze klipova fuzariozama i drugim gljivama koje su potencijalni zagađivači silaže mikotoksinima, iako smo mi našim istraživanjima uočili da odrasli mogu biti prenosioci spora ovih gljiva.
Planirana sjetva za silažu
Može se zaključiti da svjetska istraživanja ne idu u prilog našoj praksi koja u područjima s jače napadnutim poljima kukuruznom zlaticom, odbacuje za proizvodnju zrna i silira za silažu. Naime, istraživanja nas podučavaju tome da planiramo proizvodnju. Ako na nekoj parceli planiramo sjetvu kukuruza za silažu isplativije je provoditi zaštitu i procjenjivati rizik s manjim kritičnim brojem ulovljenih odraslih oblika na žutim pločama. Nego na poljima gdje planiramo proizvodnju za zrno. Zaključak je jednostavan – ako smo silirali polje na kojem se dogodila šteta od ličinki kukuruzne zlatice, gubimo dvostruko. Prvo, jer bi bilo bolje da je na njoj bio zasijan kukuruz za zrno. Drugo jer je na tome polju proizvedena masa silaže sigurno značajno manja od potencijala koju kukuruz može dati za silažu da je bio zaštićen od napada. Sve se nažalost, svodi na planiranje proizvodnje kukuruza na gospodarstvu i na procjenu rizik za prognozu šteta u ponovljenoj sjetvi.
