Na početku pripreme zaštite, biljku treba skratiti na 50 cm od zemlje (ruže). Jednostavnije je ako su ruže posađene u nizu na jednoj gredici. Nakon toga zemlju oko ruže treba okopati i grm s granama nagnuti. Mjesto na kojem se nalazi cijep mora biti pokriveno rastresitom zemljom. Tako se oko korijena oblikuje zemljani humak. Uz nagrtanje treba dodati stajskoga gnoja ili komposta. Nagrtanje je preporučljivo za mlade biljke.

Jaka zima u kombinaciji s malo snijega može biti velika opasnost za zimzelene biljke. Snijeg čuva biljke za vedrih, zimskih dana od isušivanja. Oko biljke koju želimo zaštititi zabodu se grane neke crnogorice kako bi zadržale snijeg. Te grane, ako nema snijega, štite biljku od jakih sunčevih zraka. Nakon jake zime grane treba maknuti da se izbjegne zastoj u daljem rastu i razvoju. Vrlo dobra zaštita su jutene vreće, koje štite biljku od sunca i vjetrova. Ako u vrtu imate bambus, omotajte ga jutenom vrećom, a oko korijena nagrnite staro lišće.

Neke biljke u zimskom razdoblju napadaju plijesan i velika vlaga, ako kod zaštite nema prozračivanja. Tako SOLDANELLU, SEMPERVIVUM, OROSTACHYS, RAMONDE i neke druge GENITIAN sorte treba zaštititi samo staklenom pločom.

Vrste biljaka koje rastu na pjeskovitim tlima, kao što su ERICA DARLEYENCHYS, nisu otporne na niske temperature. Kad postoji opasnost od mraza, biljke treba zaštititi hasurom ili sličnim materijalom. Nakon prestanka hladnog vremena, zaštitu obvezno treba maknuti. Biljkama kao što je HYACINT također je potrebna zaštita, tako da se pokrije granama zimzelenog drveća. Kod stabala u zimskom razdoblju pod utjecajem sunca i mraza dolazi do naprezanja kore. Ponekad je naprezanje prejako pa kora popuca. Brazgotine koje tako nastaju u proljeće su idealna mjesta za pojavu raznih štetnika. Da bi se spriječilo pucanje kore, stabla treba premazati otopljenim vapnom. Bijela boja odbija sunčeve zrake i temperaturne razlike su manje.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)
Prethodni članakStop kapljicama na krovu plastenika
Sljedeći članakPotpora za kupnju mehanizacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.