Kod nas se jagoda uzgaja u tri sustava proizvodnje. Uzgoj na otvorenome, uzgoj u zaštićenu prostoru i uzgoj u hidroponici. O sustavu uzgoja često ovisi i pojava bolesti i štetnika kao i njihovo suzbijanje. Prema nekim izvorima, u našoj zemlji postoji više od 300 hektara intenzivnih nasada. Najviše u okolici Zagreba i Zagrebačke županije i na području Vrgorca u Dalmaciji. To govori o važnosti jagode kao voćne kulture. Od velikog broja bolesti i štetnika u intenzivnom uzgoju jagode javlja se oko 15 bolesti i štetnika. Oni su od gospodarskoga značaja.

Kod nas su najzastupljenije neke gljivične bolesti jagoda, kao trulež korijenova vrata, venuće, siva plijesan, pepelnica, antraknoza plodova i lisne pjegavosti, a od štetnika najvažnije su grinje, kao što su jagodina grinja i koprivina grinja. Treba istaknuti da je primijećena i pojava simptoma koji upozoravaju na prisutnost nekih karantenskih bolesti kao što su bakterijska lisna pjegavost i crvena trulež srži korijena, ali te bolesti kod nas još nisu dokazane i izolirane.

Bolesti korijenova sustava jagoda

Za ovu skupinu možemo sigurno reći da su najopasnije bolesti jagode. Zato jer se pojavljuju iznenada i šire velikom brzinom, a do sada ne postoje djelotvorne mjere suzbijanja. Zbog toga njihova pojava ponekad može uzrokovati i potpuno propadanje nasada. Za njih su karakteristični dosta slični simptomi koji se uvijek očituju u obliku venuća a na kraju kao potpuno sušenje. Na temelju simptoma na korijenu jagode mogu se razlikovati spomenute bolesti. No treba istaknuti da se simptomi u kasnim fazama razvoja bolesti više ne mogu jasno razlikovati. Stoga ih je važno prepoznati na samom početku.

Kao najosjetljivije sorte na bolesti korijenova sustava navode se Marmolada, Miranda, Miss, Elsanta i dr., a kao razmjerno otporne Patty, Onda i Idea.

Mjere suzbijanja

Do sada nije nađen zadovoljavajući način rješenja problema suzbijanja. Kada se pojave, a to obično biva iznenada i u kratkom vremenu, nema djelotvornog načina da se bolest zaustavi. Jedine nam preostaju preventivne mjere – korištenje zdravoga sadnog materijala, izbor odgovarajućeg tla, sterilizacija tla fumigantima i uzgoj rezistentnih kultivara. Uz obvezno korištenje zdravstveno sigurnoga sadnog materijala, prije sadnje važno je provesti dezinfekciju ili sterilizaciju tla fumigantima. Kod nas postoji preparat Basamid G (dazomet), koji bi trebalo koristiti, pogotovo u plasteničkoj ili stakleničkoj proizvodnji jagoda, uz obvezno pridržavanje uputa o upotrebi.

Postoje i određeni načini kemijskog suzbijanja, kao potapanje korijena biljaka prije same sadnje u otopinama fungicida iz skupina fenilamida (Ridomil MZ 72 WP i dr.), etilfosfonata (Aliette WP i dr.) kao i karbamata (Previcur 607 SL i dr.), kao i kasnijim zalijevanjem i prskanjem istim fungicidima. Prema iskustvima iz drugih zemalja, za suzbijanje ovih bolesti najčešće se preporučuje fungicid Previcur 607 SL – 0,25 %-tnom otopinom zalijevamo svaki grm jagode, najmanje 0,3 litra po svakom grmu, ili se mogu koristiti neki drugi preparati, pr. na bazi metalaksila i fosetila (Ridomil i Aliette). Obično se provode 2 – 3 zalijevanja u vegetaciji.
Prethodni članakUzgoj vinove loze na kiselim tlima
Sljedeći članakSuzbijanje korova u krumpiru
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.