Kod nas dosad postoji oko 200 hektara intenzivnih nasada. Najviše u okolici Zagreba i Zagrebačke županije, i na području Vrgorca u Dalmaciji. Najvažnije su sorte: Marmolada, Miss, Madeleine, Maya, Idea, Elsanta, Miranda i Raurica, Alba, Arosa, Clery, Roxana, Onda, Patty, Diamant i dr. U intenzivnom uzgoju jagode javlja se oko 15 bolesti i štetnika. Oni imaju gospodarsko značenje. Kod nas su najzastupljenije gljivične bolesti, i to: trulež korijenova vrata, venuće, siva plijesan, pepelnica, antraknoza plodova i neke lisne pjegavosti.

Od štetnika najvažnije su grinje, kao što je jagodina i koprivina grinja. Potrebno je upozoriti da je primijećena i pojava simptoma koji upozoravaju na pojavu nekih karantenskih bolesti. Kao što su bakterijska lisna pjegavost i crvena trulež srži korijena, ali te bolesti još nisu dokazane i izolirane kod nas.

Bolesti korijenova sustava

Za ovu skupinu možemo sigurno reći da su najopasnije bolesti jagode. Zato jer se pojavljuju iznenada i šire velikom brzinom, a dosad ne postoje djelotvorne mjere suzbijanja. Zbog toga njihova pojava ponekad može uzrokovati i potpuno propadanje nasada. Za njih su karakteristični dosta slični simptomi, koji se uvijek ispoljavaju u obliku venuća, a na kraju kao potpuno sušenje. Na temelju simptoma na korijenu jagode mogu se razlikovati spomenute bolesti. No potrebno je istaknuti da se simptomi u kasnim fazama razvoja bolesti više ne mogu jasno razlikovati. Stoga ih je važno prepoznati u početku.

Kao najosjetljivije sorte na bolesti korijenova sustava navode se Marmolada, Miranda, Miss, Elsanta i dr.. Kao razmjerno otporne Patty, Onda i Idea.

Mjere suzbijanja

Dosad nije na zadovoljavajući način riješen problem suzbijanja. Kad se pojave, a to obično biva iznenada i u kratkom vremenu, nema djelotvornog načina da se bolest zaustavi. Jedine mjere koje nam preostaju su preventivne. Kao: korištenje zdravog sadnog materijala, izbor odgovarajućeg tla, sterilizacija tla fumigantima i uzgoj rezistentnih kultivara. Uz obvezno korištenje zdravstveno sigurnoga sadnog materijala, važno je prije sadnje provesti dezinfekciju ili sterilizaciju tla fumiganatima. Kod nas postoji preparat Basamid G (dazomet), koji bi trebalo koristiti, pogotovo u plasteničkoj ili stakleničkoj proizvodnji jagoda, uz obvezno pridržavanje uputa o uporabi.

Postoje i određeni načini kemijskog suzbijanja, kao potapanje korijena biljaka prije same sadnje u otopinama fungicida iz skupina: fenilamida (Ridomil MZ 72 WP i dr.), etilfosfonata (Aliette WP i dr.) kao i karbamata (Previcur 607 SL i dr.), kao i kasnijim zalijevanjem i prskanjem istim fungicidima. Prema iskustvima iz drugih zemalja za suzbijanje ovih bolesti, najčešće se preporučuje fungicid Previcur 607 SL. To sa 0,25 % otopinom zalijevamo svaki grm jagode, najmanje 0,3 litre po svakom grmu, ili se mogu koristiti neki drugi preparati. Primjerice na bazi metalaksila i fosetila (Ridomil i Aliette). Obično se provode 2-3 zalijevanja u vegetaciji.

Prethodni članakKako do veće i jeftinije proizvodnje mlijeka?
Sljedeći članakŠtetnici i bolesti sobnih i balkonskih lončanica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.