Visoki genetski potencijal hibrida i povoljni klimatski uvjeti u glavnim proizvodnim područjima u Hrvatskoj omogućavaju postizanje visokih prinosa zrna kukuruza. Međutim, na mnogim parcelama još se postižu samo osrednji prinosi, a jedan od glavnih uzroka je nedostatna gnojidba biljnim hranjivima zbog financijskih ili nekih drugih razloga.
Znakovi nedostatka glavnih biljnih hranjiva pouzdani su ako su istodobno povoljni i ostali uvjeti za rast i razvoj kukuruza. Ali ako vlada velika suša, ili je vrlo hladno i vlažno vrijeme, tada može biti teško pravilno objasniti znakove nedostatka hranjiva. Tako se nakon dugoga beskišnog razdoblja (20-30 dana) mogu pojaviti znakovi nedostatka dušika, čak i ako je neposredno prije sjetve u površinski sloj tla dodana velika količina dušičnoga gnojiva. Dušik se tada nalazi u plitkom površinskom sloju i kukuruz ga ne može uzimati zbog nedostatka vode. Ovaj primjer jasno pokazuje da proizvođač mora poznavati svoje tlo, vremenske prilike i primijenjenu gnojidbu, kako bi mogao pravilno objasniti znakove nedostatka hranjiva.
Znakovi nedostatka dušika u mladih biljaka kukuruza su svijetla žućkastozelena boja listova, umanjeni porast biljaka i tanke izdužene stabljike. Poslije se nedostatak odražava u žućenju listova, koje započinje od vrha i širi se uz srednje rebro listova u obliku slova V, a zatim slijedi posmeđenje i odumiranje listova. Ovi se znakovi najprije pojavljuju na donjim starijim listovima. Uvjeti koji pojačavaju nedostatak dušika i time pridonose pojavi znakova nedostatka hladno su i vrlo vlažno vrijeme, suša (osobito nakon sredine ljeta), velika količina zaoranih žetvenih ostataka pretkultura siromašnih dušikom, pjeskovita tla i obilne oborine koje ispiru dušik. U tlima siromašnima dušikom znakovi nedostatka sve su izraženiji kako odmiče vegetacija.
Znakove nedostatka fosfora nije lako prepoznati. Prvo se pojavljuju u najranijem porastu, prije nego što kukuruz postigne visinu oko 0,5 m. Biljke su skraćene, tamnozelene, sporo rastu, a neki hibridi mogu poprimiti crvenoljubičastu boju na vrhovima i rubovima listova. Međutim, ljubičasta boja, koja se pojavljuje zbog stvaranja jednog pigmenta (antocijana), može se kod nekih hibrida pojaviti i iz drugih razloga, kao što su nepovoljne vremenske prilike, oštećenja insektima ili bolešću. Znakovi nedostatka fosfora gotovo uvijek nestanu, čak i na tlima siromašnim fosforom, kad kukuruz prijeđe u fazu brzoga vegetativnog porasta. Znakovi nedostatka fosfora najčešće se opažaju na izrazito kiselim tlima s malim sadržajem organske tvari, zatim kad je tlo hladno i prevlažno ili presuho, kad se korijen jako ošteti nepažljivom međurednom kultivacijom blizu sjetvenih redova, ili napadom nekih štetnika.

Prethodni članakPodzemni štetnici ratarskih i povrtlarskih kultura
Sljedeći članakBolesti lupinastih voćaka, bajama, oraha, lijeske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.