Dvobojna torta

306

PRIPREMITE

Za biskvit:
10 bjelanjaka
28 dag šećera
28 dag prženih mljevenih lješnjaka
2 žlice kakaa
1 dl mlakog mlijeka
žlica ruma za namakanje biskvita

Za čokoladnu kremu:
6 žumanjaka
1 jaje
10 dag šećera
10 dag čokolade
25 dag margarina
5 dag šećera u prahu

Za vanilija kremu:
4 žumanjka
2 pudinga od vanilije
4 žlice šećera
7 dl mlijeka
5 dl slatkog vrhnja

Biskvit: Lješnjake popržite, ogulite i sameljite. Bjelanjke sa šećerom i par zrna soli izmiksajte u čvrsti snijeg pa dodajte pržene mljevene lješnjake i kakao. Pecite dok se biskvit počne odvajati od ruba kalupa.
Čokoladna krema: Žumanjke, jaje i 10 dag šećera miješajte na pari dok ne nastane svijetla gusta krema, dodajte otopljenu čokoladu pa miješajte na pari još 5 minuta. Kada se krema ohladi, dodajte margarin koji prethodno pjenasto izradite sa šećerom u prahu.
Vanilin krema: u posudu ulijte mlijeko, žumanjke, prašak za puding i šećer te stavite kuhati uz povremeno miješanje. Kad miješajući osjetite početak zgušnjavanja pudinga, nastavite miješati malo energičnije dok smjesa ne zakuha. Kuhajte smjesu povremeno miješajući još 2 minute. Dok se krema hladi, povremeno je promiješajte. Kad se ohladila, izradite je da postane pjenasta i dodajte pola litre tučenog slatkog vrhnja.
Slaganje: Biskvit (namočite) – čokoladna krema – vanilin krema. Vanilin krema je dosta mekana pa je najbolje tortu slagati u obruču i tako je pustiti hladiti preko noći. Idući dan izvadite obruč i ukrasite tortu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKocke Katarina
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.