– 5 dag maka
– 5 dag čokolade u prahu
– 8 žlica šećera
– 5 jaja
– 20 dag šećera
– 5 žlica vode
– 15 dag brašna
– 1 vrečica praška za pecivo
– 4 žlice šećera u prahu
– 2 blanširane kruške, narezane na komade
– mljeveni lješnjaci (po želji)
– 1 žlica škroba
– 500 ml vrhnja za šlag
– učvrščivač za vrhnje
– 3 žlice džema (npr.od kupine)
– 1 vrečica vanilin šećera
– 1 vrećica tamne čokoladne glazure

Pomiješajte mak s mlijekom i kratko ga prokuhajte i ostavite da se ohladi. Žumanjke izmiksajte, dodajte im 12,5 dag šećera i dobro promiješajte. Bjelanjcima dodajte vodu i ostatak šećera te ih dobro istucite dok ne dobijete čvrst snijeg. U snijeg umiješajte brašno i prašak za pecivo te dobivenu smjesu dodajte žumanjcima. Nakon što ste dobro promiješali smjesu odvojite je u tri dijela, te jednom dijelu dodajte još mak, a drugom kakao. Sva tri biskvita pecite oko pola sata na 175 ºC, te ih zatim ostavite da se hlade. U međ uvremenu kruške ocijedite i s malo preostalog soka prokuhajte. Dodajte im škrob, šećer u prahu, promiješajte i ostavite da se ohlade. (Po želji im možete dodati i lješnjake.) Vrhnje zajedno s učvrščivaćem za vrhnjem i vanilin šećerom tucite dok ne postane čvrsto. Zatim počnite slagati tortu. Redom ide bijeli biskvit, zatim kruške, tanki sloj džema, zatim šlag, biskvit od čokolade, šlag, džem i na kraju biskvit od maka. Čokoladnu glazuru napravite prema uputama na vrećici. Tortu ostavite barem 2 h u hladnjaku, prije nego što je poslužite.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLedene zvijezdice
Sljedeći članakŠkotski Božićni kolač
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.