Toplinski nisu više zahtjevni, pogoduje im obilna gnojidba stajskim gnojem, zahtijevaju dobar plodored. U vrijeme oblikovanja glavica trebaju dosta vode, dobro se čuvaju, a najraširenija vrsta je kupus ili zelje. Antiskorbutno djelovanje kiselog kupusa poznavali su već srednjovjekovni pomorci, a danas novija istraživanja upućuju na mogućnost prevencije raka kod ljudi korištenjem povrća roda Brassica. Rabe se svježi kao salata ili u različitim kuhanim jelima (varivo, sarma i sl.). Kiseli kupus je u zimskoj prehrani jedna od glavnih namirnica u mnogim krajevima (Lešić i sur., 2002.).

Danas hibridi kupusa prevladavaju tržištem, ali u najstarije svjetske kultivare porijeklom lokalnih ekotipova pojedinih područja ubrajamo varaždinski i ogulinski kupus, koji na izbirljivu europskom tržištu imaju dobru budućnost kao autohtoni hrvatski proizvod. Zbog pedoloških i klimatskih osobitosti, u našoj zemlji uglavnom razlikujemo zimski i rani proljetni uzgoj u sredozemnom području. Također kontinentalni uzgoj kupusnjača za jesensku berbu i preradu.

Dominira uzgoj sadnjom prijesadnica u polje, a natapanje postaje osnovna tehnološka mjera za visoke i kvalitetne prinose. Gustoća sadnje prilagođena je cilju uzgoja kupusa. Proizvođači u ranoj proizvodnji kupusa nastoje dobiti manje glavice, pa se njihova veličina regulira gustom sadnjom približno 60 000 biljaka/ha. Prosječna težina glavice kupusa = 0,75 – 1,0 kg. Uzgoj jesenskog zelja namijenjenog za kiseljenje (pr. varaždinsko zelje) zahtijeva sadnju na rijetki sklop s približno 30 000 biljaka/ha (prosječna težina glavice kupusa = 1,5 – 2,0 kg).

Posljednjih se godina širi sadnja kasnih hibrida zelja za skladištenje tijekom zime. Duljina vegetacije je 130-150dana, pa sadnja započinje već u drugoj polovici lipnja. Obično u polja nakon vađenja ranih sorata krumpira. Uz očekivane glavice težine 2,5-3,5kg, proizvođači sade približno 25000biljaka/ha. Premda razlikujemo različite načine uzgoja kupusnjača prema vremenu sadnje i duljini vegetacije biljaka. Za razliku od ostalih vrsta povrća pri uzgoju na otvorenome u polju napadaju ih brojne kategorije štetnih organizama.

Uz korove, nematode, neželjene kukce i štete od niske divljači, uspješna proizvodnja kupusnjača ugrožena je različitim gljivičnim i bakterijskim bolestima. U proteklim su godinama neke bolesti kupusnjača gotovo posve uništile pojedina polja kupusa, cvjetače, kelja i kineskog kupusa na području središnje i sjeverozapadne Hrvatske, pr. plamenjača (Peronospora parasitica), kupusna kila (Plasmodiophora brassicae), koncentrična pjegavost (Alternaria spp.) i bakterijska crna trulež žilnog staničja (Xanthomonas campestris pv. Campestris).

Jače su bolesti kupusnjača napadnuta polja gdje se kupusnjače uzgajaju kao postrna kultura (pr. iza ječma ili ranog krumpira). Zato jer tijekom razdoblja rasta dominiraju visoke ljetne temperature, a usjevi se natapaju kišenjem.
Prethodni članakPravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše
Sljedeći članakHerbicidni pripravci za suzbijanje korova u soji, suncokretu i kukuruzu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.