Voli toplije zone na dulje izloženim sunčanim mjestima. često ga nalazimo uz šumske staze, prosjeke i kanale u skupinama do 5 komada. Klobuk naraste od 5 do 20 cm, u mladosti je baršunaste površine, poluloptasto ispupčen, zatim spljošteniji dok gotovo ne postane ravan. Tamnosmeđe je boje s brončanim, žutim, maslinastim ili ljubičastim primjesama, ali može biti i bez njih. često je prošaran svijetlim tonovima, kao oker, u starijoj dobi često s pukotinama iz kojih izbija bijelo meso. Cjevčice su u mladosti bijele do sivkastobijele boje, kasnije žućkaste do žutozelene. Oko stručka čine jarak jer su oko stručka nešto kraće, duge su do 3 cm. Stručak naraste od 5 do 13 cm visine, debljina stručka kreće se od 2 do 5 cm. Na sredini ima vidljiv trbuh zadebljanja, dok kod nekih primjeraka nije vidljiv trbuh (zadebljenje). Stručak je jako tvrd, gladak, ponekad može biti uzdužno narebran, često zavinut. Boja stručka je nešto svjetlija od klobuka. Meso je suho, bijele boje, debelo, kompaktno, snježnobijelo, na oštečenim mjestima ne mijenja boju, tvrđe nego kod drugih vrganja. Ima okus oraha i ugodna je mirisa. Kod sušenja vrganja ugodan je i istančan. U gornjem dijelu stručka ukrašavaju se žilice pod pravim kutem, tako da tvore u tome dijelu mrežicu izodijametričnih očica, prema dnu pristupaju jedna prema drugoj sve iskošenije, tako da mrežica postaje sve izdućenija. Mrežica je ponekad jedva uočljiva. Raste potkraj ljeta i tijekom jeseni. Crni vrganj je JESTIVA gljiva odlične kakvoće. Pripremamo ga na razne načine: pohani, punjeni, juha, pirjani i sušeni.
Kestenov vrganj
Gyroporus Castaneus (Bull. ex Fr.) Quelet

Kestenov vrganj dosta je rijetka gljiva u našim šumama. Vrlo je zanimljiv zbog oblika i boje klobuka.
U mladosti je konveksan, poslije otvoren i malo ulegnut. Boja je kestenjasto- smeđa. Klobuk je sjajan i gladak, naraste od 2 do 10 cm. Rub klobuka kod starijih primjeraka tanak je i valovit. Cjevčice su u početku bijele, poslije limunastožute. Pore su okrugle i sitne. Cjevčice su nešto kraće i slobodnije prema stručku. Stručak naraste do 10 cm visoko i debljine promjera do 3 cm, u mladosti je pun, poslije šupalj sa spužvastim pregradama, boje je klobuka. Meso mekano, bijele boje, ispod same kožice klobuka ružičasto. Okus ugodan, podsjeća na lješnjake. Raste tijekom ljeta i jeseni po listopadnim šumama u manjim ili većim skupinama, a možemo naći i neke primjerke koji rastu pojedinačno. Ovi primjerci vrganja nađeni su u većoj skupini ispod divljeg kestena i graba. Kestenov vrganj je JESTIVA gljiva dobre kakvoće, a moćemo ga pripremiti na razne načine kao i ostale vrganje.
Pita od vrganja
Potrebno: 60 dag vrganja, 40 dag bijelog brašna, 5 jaja, 30 dag svjećeg sira, 8 dag maslaca, sol, papar
Postupak: Zamijesimo tijesto od bra šna, 3 jaja i soli. Izvaljamo ga u dva tanka pravokutnika. Jednim pokrijemo dno i stranice vatrostalne posude namazane maslacem. U međuvremenu propirjamo na maslacu nasjeckane vrganje, posolimo i popaprimo, stavimo na tijesto, prekrijemo sirom i kolutićima 2 kuhana jaja. Prekrijemo drugim dijelom tijesta i premažemo žumanjkom. Pečemo u pećnici na 180 – 200° C oko 25 minuta. Poslužimo s kvalitetnim vinom.
Vrganji na lovački
Potrebno: 50 dag vrganja, 15 dag slanine, 3 jaja, 1 glavica luka, sol, papar, peršinov list
Postupak: Očistimo i narežemo vrganje na tanke listiće. U posudi popržimo tanke ploške slanine, dodamo kosani luk, kad blago porumeni dodamo vrganje, sol, papar i pirjamo oko 15 minuta. Umutimo jaja, posolimo, prelijemo vrganje i dodamo kosani peršinov list i zapečemo.
Ražnjići s vrganjima
Potrebno: 30 dag mladih vrganja, 10 dag slanine, 10 dag jetrica, 4 glavice luka, 3 rajčice, 3 zelene paprike, 1 žlica ulja, sol, papar
Postupak: Vrganje očistimo, mlade klobuke ostavimo cijele, a na štapiće nabadamo komade slanine, jetrice, gljive, luk, rajčice i papriku. Sve posolimo, popaprimo i poprskamo uljem, te ih pečemo na roštilju. Ražnjiće možemo peći i u pećnici.
Pohani vrganji
Potrebno: 50 dag vrganja, brašno, jaja, sol, ulje
Postupak: Vrganje očistimo i klobuke narežemo na tanke ploške. Posolimo i umačemo u smjesu pripremljenu za palačinke, te pržimo na jakoj vatri.

Prethodni članakTrovanje gljivama
Sljedeći članakZaštita voćaka od bolesti tijekom jeseni
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.