Radi lakšeg i boljeg pregleda, u ovom prilogu bolesti su opisane po skupinama voćaka na kojima dolaze. Tako su opisane najvažnije bolesti koštičavih, jezgričavih i lupinastih voćaka. Također, bolesti masline, koje bi se trebale suzbijati u ovom periodu na kraju vegetacije.

Najvažnije od njih su šupljikavost lišća koštičavih voćaka, bakterijski rak koštičavih voćaka, kovrčavost lišća breskve, rak jabuke i kruške, bakterijska palež jabuke i kruške, paunovo oko na maslinama, kao i velika večina ostalih bakterioza. Glavna kemijska mjera suzbijanja ujesen je tretiranje fungicidima na bazi bakra (bordoška juha, Nordox 75 WG, Nordox Super 75 WP, Champion WP, Champ Formula 2 FL SC, Kocide DF, Cuprocaffaro 50 WP, Cuprablau Z WP i mnogi drugi).

Koštičave voćke

Od koštićavih voćaka kod nas se najviše uzgajaju šljiva, breskva, trešnja i višnja. Na njima se javlja veliki broj bolesti, a sad ujesen trebalo bi obvezno provesti žaštitu jednim prskanjem fungicidima protiv šupljikavosti lišća i bakterijskog raka, a na breskvama jedno prskanje za zaštitu od kovrčavosti lišća

Šupljikavost lišća

Raširena je i poznata na gotovo svim koštičavim voćkama. Uzročnik je gljivica Stigmina carpophylla (Coryneum beijernickii) Gljivica je međutim poznatija pod starim latinskim nazivom Clasterosporium carpophyllum.

Simptomi bolesti:

Najprepoznatljiviji simptomi ove bolesti su na lišću. U početku se simptomi pojavljuju u obliku malih pjega 3 – 5 mm. Zatim one nekrotiziraju i poslije s vremenom počinju ispadati s listova, ostavljajući karakteristične šupljine na lišću, po kojima je bolest i dobila ime. Na izbojima se javljaju male rak-ranice, iz kojih često istjeće smola ili gumozni iscjedak, što je također karakteristični simptom bolesti.

Suzbijanje bolesti:

Provodi se fungicidima dva do tri puta, a ponekad se mora provesti i više tretiranja. Prvo prskanje preporučuje se kao i za većinu drugih bolesti potkraj zime, odnosno prije kretanje vegetacije nekim od bakrenih fungicida (tzv. plavo prskanje) kao što su: bakreno vapno WP 50, bordoška juha, Champion WP, Cuprablau Z WP, Plavo ulje, Crveno ulje i dr. Drugo prskanje provodi se na početku vegetacije pred cvatnju nekim od sljedećih fungicida: Captan 50 WP, Chromodin S-65 WP, Delan SC- 750, Merpan 50 WP i dr.

Ako se bolest javlja u velikom intenzitetu, može se provesti još jedno tretiranje nakon cvatnje istim fungicidima. Važno je napomenuti da se kod nekih voćaka, pr. breskve, nakon kretanja vegetacije ne smiju koristiti bakreni fungicidi. Zbog opasnosti od fitotoksičnosti. Ujesen, u periodu opadanja lišća također se mogu primijeniti neki od spomenutih bakrenih fungicida.

Prethodni članakTragopani – najljepši među fazanima
Sljedeći članakDvojbe jesenskog spremanja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.