Trešnja nije prskana ove godine, vidljivi su znakovi bolesti, no ne znamo koje, dok povrće ispod nje izgleda loše. Možete li reći kad i čime tretirati?

ODGOVOR

Na dostavljenim slikama vidljivo je da se na trešnjama javlja šupljikavost lišća (Stigmina). Prema mumificiranom plodu iz protekle sezone na trešnji se razvijala i smeđa trulež (Monilinia). Ovogodišnja zadnja dekada mjeseca travnja i cijeli mjesec svibanj iznadprosječno su vlažni, ali temperature su istovremeno ispod prosjeka. U takvim smo uvjetima na nezaštićenim trešnjama sorte van ove sezone najprije pronalazili simptome šupljikavosti lišća.

Veća količina oborina krajem svibnja o.g. pogoduje pucanju plodova ranih sorti trešnje u dozrijevanju i razvoju uzročnika smeđe truleži (Monilinia, Botrytis). Među organskim kombiniranim fungicidima koji su u našoj zemlji registrirani za suzbijanje navedene bolesti trešnje možemo preporučiti Signum DF (0,075 %). Prema vlastitim iskustvima njegova preventivna primjena suzbija i treću gljivičnu bolest kozičavost lista trešnje (Blumeriella). Može se primijeniti već tijekom ili nakon cvatnje trešnje, prateći najavu višednevnog kišnog razdoblja (karenca za trešnju iznosi 7 dana).

Sve navedene bolesti trešnje razvijaju se samo uz dovoljno kiše, dugotrajno zadržavanje vlage u krošnji, te uz povišenu vlažnost zraka. Ako je puno vlage, temperatura je tada manje bitna. Budući da pretplatnik uzgaja povrće ispod trešnje, ali ne navodi koje vrste, napominjemo da se pripravak Signum može koristiti u nekim povrtnim vrstama. To su npr. paprika, krumpir, rajčica, salata, patlidžan, endivija, blitva, češnjak, luk, poriluk, mrkva, kupus, cvjetača, brokula, grah, celer.

Moguće je umjesto kemijskog pripravka koristiti biološko sredstvo za suzbijanje bolesti trešnje. Od 2021. godine na tržištu je dostupan biološki fungicid Serenade ASO (na osnovi Bacillus amyloliquefaciens) (0,4-0,8 %). Registriran je u trešnjama radi suzbijanja paleži cvijeta i truleži ploda (Monilinia) i bakterijske pjegavosti (Xanthomonas).

Prema višegodišnjim iskustvima antagonističke bakterije roda Bacillus amyloliquefaciens (subtilis) u poljoprivredi imaju široku primjenu radi suzbijanju različitih uzročnika bolesti korištenjem preventivno (prije uvjeta zaraze i vidljivih simptoma bolesti). Prednost biološkog pripravka: karenca nije primjenljiva. Povrće ispod trešnje slabije raste jer mu stanište ne odgovara. Obično povrće uzgajamo između redova voćaka u prvim godinama nakon sadnje, dok nije razvijena krošnja. Nedostatak takvog uzgoja je zahtjev usklađivanja sredstva za zaštitu bilja koja moraju imati dopuštenje za primjenu u voćkama i povrću uz poštivanje primjene i karence. Kad voćke razviju krošnju (rodni volumen) tada se ne preporučuje ispod uzgajati povrće.

Lišće trešnje također pokazuje znakove slabije ishranjenosti ili nedostatka hraniva ili pokazuje reakciju na ekstremne vremenske uvjete kao npr. vjetar, nagle oscilacije dnevnih i noćnih temperatura, premalo ili previše oborina i sl.. Preporučujemo u bližem prodajnom mjestu potražiti organska ili mineralna hraniva prikladna u hortikulturi (voćarstvu i povrćarstvu). Također, preventivna primjena biološkog pripravka Serenade ASO trebala bi uamnjiti i stresnu reakciju biljaka na neprikladne meteorološke uvjete.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŽućenje lišća rajčice
Sljedeći članakOtopina sode bikarbone kao ekološki insekticid
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.