Korištenje seksiranog sjemena za osjemenjivanje krava

    39

    Seksirano sjeme dobiveno je postupkom seksiranja uobičajenog ejakulata (sjemena) u cilju dobivanja spermija, odnosno teleta željena spola. Postupak seksiranja započeo je 80-ih godina prošlog stoljeća te rezultirao porodom prvog teleta 1997. nakon umjetnog osjemenjivanja krave takvim sjemenom, a do danas je rođeno više od 25.000 takve teladi.

    Kada i zašto koristiti seksirano sjeme

    ""Obično je to prvo pitanje koje si postavlja stočar nakon što je upoznat s mogućnošću korištenja seksiranog sjemena pri umjetnom osjemenjivanju krava i junica, a odgovora i razloga ima više. Proizvedena se ženska telad može koristiti za obnovu ili proširenje stada, ili za tov ukoliko je muškog spola, odnosno proizvodnju bikova dobre genetike u cilju prirodnog pripusta u slobodno držanih krava mesnih pasmina. Pored toga, danas su stočari suočeni s problemom kupnje kvalitetnih junica za remont ili proširenje stada, a korištenje seksiranog sjemena omogućuje dobivanje do 95% ženske teladi, umjesto 47% do 52% kako je i normalno u prirodi. Svakako da upotreba seksiranog sjemena za osjemenjivanje svih krava neke farme nije financijski opravdano, budući da nam neke krave, odnosno njihovo potomstvo nisu zanimljive za dalji uzgoj zbog brojnih mana koje želimo iskorijeniti. Nadalje, proizvodnjom dovoljnog broja vlastitog ženskog podmlatka kupnja novih grla postaje nepotrebna, a time se onemogućuje i unos zaraznih bolesti u vlastiti uzgoj, što nikako nije zanemariva činjenica. Upotrebom seksiranog sjemena pri umjetnom osjemenjivanju krava (i junica) omogućeno je dobivanje ženskog teleta od krava vrhunskog genetskog potencijala. Time se značajno umanjuje broj dobivene muške teladi, odnosno “rasipanje” genetskog materijala, jer muška telad (prije ili kasnije) završava u klaonici. Bitno je naglasiti kako su prednosti korištenje seksiranog sjemena u proizvodnji mlijeka veće nego li u proizvodnji mesa ,(sustav “krava-tele”), no i tada može biti financijski opravdano dobivanjem većeg broja muške teladi s boljim prirastom i većim randmanom, odnosno višom otkupnom cijenom.

    Plodnost i loše strane

    ""Loše strane korištenja seksiranog sjemena su značajno viša cijena tog sjemena u usporedbi s komercijalnim (neseksiranim) sjemenom istog bika kao i niža plodnost seksiranog sjemena. Potrebno je znati kako je seksirano sjeme proizvedeno iz uobičajenog ejakulata bika, ali je “obrađeno” određenim postupcima kako bi se razdvojili X i Y spermiji (muški i ženski spermiji). Pri tom se postupku sjeme “iscrpljuje” te mu je plodnost u odnosu na uobičajeno duboko smrznuto sjeme znatno niža. Baš kao što je i plodnost duboko smrznutog sjemena niža u odnosu na svježe sjeme bika.

    Korištenjem seksiranog sjemena u uzgoju omogućava se proizvodnja dovoljnog broja ženske teladi od krava poželjnih svojstava i genetike čime se izbjegava (ili svodi na najmanju moguću mjeru), kupnja skupih bre đih junica za proširenje i/ili remont stada. Pored toga, postupkom seksiranja pomoću razrjeđ ivača omogućena je proizvodnja muške teladi, potomaka mesnih bikova ili mesnih pasmina proizvedenih na kravama i junicama mliječnih pasmina poput holštajn frizijske, Jersey i sl. U tim se slučajevima preporuča osjemenjivanje krava tih pasmina bikovima pasmine Belgian Blue, koju odlikuje visoka mesnatost, izvrstan prirast, visoki randman, ali i izrazita lakoća teljenja koju zahvaljujemo maloj poro đajnoj težini teladi tih križanaca.

    Razvoj i metode seksiranja sjemena

    Od 1910. godine poznato je kako su spolni kromosomi jedinstveni. Napretkom i razvojem znanosti utvrđeno je kako je DNK (deoksiribonukleinska kiselina) glavni sastojak kromosoma. Tako je 1979. godine potvrđeno kako X kromosomi u sisavaca sadrže nešto veći postotak DNK u odnosu na Y kromosome, te ih je stoga moguće razlikovati i po težini. Rečeno je označilo početak mogućnosti seksiranja spermija određivanjem razlika u njihovoj težini i omogućilo tehnike bojanja spermija prema njihovu spolu. Razvojem metode protočne citometrije (Flow cytometry) postalo je moguće odvajati muške od ženskih spermija s visokom vjerojatnošću (oko 95% pouzdanosti), iako su u počecima tog posla dobiveni spermiji bili mrtvi uslijed oštećenja nastalih njihovim odvajanjem. Razvojem novih tehnologija omogućeno je odvajanje spermija po spolu bez njihova oštećenja i dobivanje vitalnih (živih) seksiranih spermija sposobnih za oplodnju jajne stanice.

    Postupak seksiranja spermija metodom protočne citometrije

    Postupak protočne citometrije započinje odvajanjem živih od mrtvih spermija da bi živi spermiji potom bili obojeni. Muški se spermiji (XY) bojom razlikuju od ženskih (XX) spermija budući da se korištena boja veže za heliks DNK (uzvojnicu). Postupak seksiranja sjemena navedenom metodom temelji se na upotrebi lasera pomoću kojeg se odvajaju spermiji temeljem različite obojenosti i težine, odnosno odvajaju se spermiji različitog spola. Ovaj je postupak seksiranja najlakši i najtočniji kod sjemena bikova zahvaljujući njihovom izduženom obliku koji osigurava najlakše usmjeravanje i kretanje spermija tijekom postupka u uređaju za seksiranje. Sortirani (seksirani) spermiji “padaju” u posude sa pripremljenim razrjeđivačem da bi potom bili duboko zamrznuti u cilju čuvanja.

    Optimalna upotreba

    Korištenje sjemena seksiranog ovom metodom preporučuje se za osjemenjivanje junica, kćeri vrhunskih krava, jer junice imaju višu plodnost u odnosu na krave u proizvodnji. Sjemenom seksiranim postupkom protočne citometrije mogu se osjemeniti i krave, no tada će uspjeh biti nešto niži u odnosu na junice, a pri tome nikako ne treba zanemariti cijenu sjemena, jer je razlika u cijeni seksiranog i neseksiranog sjemena vrhunskih bikova od 200 do 300, pa i više kuna. Pri odabiru bika i njegovog seksiranog sjemena za osjemenjivanje junica, potrebno je obratiti pažnju i na lakoću teljenja predmetnog bika, a što otežava postupak naručivanja i odabira bika i seksiranog sjemena.

    Nove metode seksiranja spermija

    Do stanovitog napretka u postupku seksiranja sjemena došlo je razvojem gotovih razrjeđivača za seksiranje sjemena unatrag nekoliko godina. Tekući razrjeđivač djeluje tako, da aktivira spermije željenog spola, a inaktivira (umrtvljuje) spermije neželjenog spola. Kod nas na tržištu postoje dva takva razrjeđivača, a njihov odabir ovisi o spolu teleta kojeg želimo dobiti. Razrjeđivač je pakiran u bočicama, čuva se u hladnjaku ili u zamrzivaču, te se upotrebljava neposredno prije umjetnog osjemenjivanja krava ili junica. Postupak seksiranja spermija korištenjem takvih razrjeđivača postao je bitno jednostavniji, jer se izvodi na licu mjesta, a stočar može sam odabrati željeni spol teleta za svaku kravu neposredno prije samog osjemenjivanja. Postupak umjetnog osjemenjivanja je potpuno isti kao i prilikom osjemenjivanja s neseksiranim (konvencionalnim) sjemenom. Korištenjem razrjeđivača za seksiranje rodit će se oko 75% teladi željena spola, odabranog prije postupka. Kako je vidljivo, prednosti ovog načina seksiranja sjemena su znatno niža cijena seksiranog sjemena, no ona sa sobom nosi i znatno nižu sigurnost dobivanja teleta željena spola.

    NOVA ERA U UZGOJU BIKOVA

    ""Veliki trud i upornost vrsnih uzgajatelja simentalskog goveda počinje donositi konkretne rezultate. Nakon niza godina i desetljeća isključivog uvoza genetskog materijala, datum 13. rujna 2013. ostat će zabilježen kao svojevrsna prekretnica u uzgoju bikova u Hrvatskoj. Toga je dana obavljen prvi konkretan izvoz sjemena hrvatskog bika u Austriju. Po prvi je puta jedan naš bik zbog svoje uzgojne kvalitete zanimljiv uzgajateljima u Austriji. Centar za unaprje đenje stočarstva Osijek vlasnik je bika Waus-a, kojega je uzgojila obitelj Jurkas iz Harmice u Zagrebačkoj županiji. U suradnji s austrijskim Genostar-om bik je u ranoj fazi genotipiziran i testovi su vrlo dobri pa su Austrijanci zatražili njegovo sjeme za provedbu test-osjemenjivanja na plotkinjama u svojem uzgojnom podrucju (Donja Austrija i Štajerska). To nam garantira da ce bik za 3,5-4 godine dobiti pouzdan progeni test u austrijsko-njemačkom „GZW-sustavu“ i biti usporediv sa svim bikovima koji se koriste u najboljim uzgojima Europe. Ovaj važan doga aj smatramo prekretnicom u uzgoju bikova simentalske pasmine u Hrvatskoj i učinit cemo sve da ovakvi naši konkurentni bikovi što prije prevladaju u uzgoju u Hrvatskoj u suradnji s austrijskim i njemačkim partnerima. To je konkretna prica o konkurentnosti u svjetlu ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

    ""

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakKoprivina grinja – “novi” štetnik jabuke
    Sljedeći članakPoziv hrvatskim poljoprivrednicima da sudjeluju u izradi zakona EU
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.