Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 15. studenoga donijela Odluku o naknadi štete oštećenim poljoprivrednim proizvođačima za štete od elementarnih nepogoda nastale do 1. studenoga 2011. godine na poljoprivrednim kulturama i dugogodišnjim nasadima, kao i o naknadi štete pro izvođačima povrća zbog tržišnog poremećaja uzrokovanog pojavom bakterije Escherichia coli.

 

Štete od elementarnih nepogoda

nadoknadit će se oštećenim poljoprivrednim proizvođačima, fizičkim i pravnim osobama, koji su u zakonskom roku prijavili štetu na poljoprivrednim kulturama i dugogodišnjim nasadima i kojima je nadležno Povjerenstvo za štete od elementarnih nepogoda po pojedinoj kulturi potvrdilo štetu od 60% i više. Vlada Republike Hrvatske u te je svrhe odlukom odobrila isplatu naknade štete u ukupnom iznosu do 30 milijuna kuna. županije i nadležna županijska povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda dužni su do 22. studenoga 2011. godine Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dostaviti podatke o štetama koje ispunjavaju uvjete iz odluke. Ministarstvo će nakon dostave podataka izraditi zbirnu tablicu naknade šteta po županijama, općinama i gradovima i dostaviti je Ministarstvu financija, koje će doznačiti sredstva naknade šteta na račune jedinica lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave doznačena će sredstva odmah isplatiti oštećenim poljoprivrednim proizvođačima.

Štete uzrokovane pojavom bakterije E. coli

Radi pomoći oštećenim proizvođačima povrća za štete nastale zbog tržišnog poremećaja
uzrokovanog pojavom bakterije Escherichia coli, odobrava se isplata naknade štete u ukupnom iznosu do 2,5 milijuna kuna oštećenim proizvođačima povrća koji zbirno ispunjavaju uvjete iz
odluke:
● da se u 2011. godini nalaze u sustavu poreza na dodanu vrijednost;
● da su u 2011. godini u aRKoD sustavu agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju evidentirali uporabu poljoprivrednog zemljišta na taj način da su prijavili oranicu ili staklenik, te su za te površine podnijeli jedinstveni zahtjev za potporu za sljedeće povrćarske kulture: blitvu, cvjetaču, kelj, krastavac, kupus, papriku, rajčicu i salatu;

● da u aRKoD prijavi proizvodnje blitve, cvjetače, kelja, krastavaca, kupusa, paprike, rajčice i salate za 2011. godinu imaju navedene kulture zbirno prijavljene na najmanje:
■ 2.500 m2 na otvorenom prostoru navedenih povrtnih kultura
■ u zatvorenom prostoru (plastenici i staklenici) najmanje 500 m2 navedenih povrtnih kultura.
Proizvođačima povrća koji ispunjavaju uvjete nadoknadit će se šteta za gubitke nastale u proizvodnji na otvorenim površinama u iznosu od 4 kn/m2 odnosno 10 kn/m2 u zatvorenom prostoru (staklenici, plastenici).
U slučaju da ukupni iznos prava na nak nadu štete bude veći od iznosa predviđenih financijskih sredstava, prava na naknadu štete će se svim proizvođačima povrća proporcionalno smanjiti za postotak prekoračenja. Proizvođači nisu obvezni prijaviti štetu. Popis oštećenika-proizvođača povrća će utvrditi agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na temelju
podataka iz aRKoD-a, te će obračunati nak nadu štete i konačni popis proizvođača s pripadajućim iznosom naknade štete dostaviti Ministarstvu financija, koje će naknadu štete isplatiti. 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGospodarenje gnojivom na gospodarstvu
Sljedeći članakŠaran u umaku od tamnog piva
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.