Prodaja mlijeka putem mljekomata

    61

    Mljekomati su automati koji objedinjuju funkcije hlađ enja, miješanja i točenja mlijeka, te naplate. Dodatno, uz mljekomate neki proizvo đaci instaliraju i bocomate za prodaju ambalaže. Na hrvatskom tržištu je danas prisutno nekoliko farmi koje uvoze mljekomate (Filla, Gumex-eko, Brunimat, Saloni namještaja Jela,…) pa se valja dobro informirati.

    Da bi proizvođač mlijeka mogao prodavati svoje mlijeko putem stacionarnih mljekomata u RH treba zadovoljiti neke zakonske norme:
    ● biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava;
    ● ukoliko je vlasnik mljekomata OPG, mora biti upisan u Upisnik dopunskih djelatnosti (izravna prodaja putem automata) pri Agenciji za plaćanje u poljoprivredi-NOVOST;
    ● ukoliko je poljoprivredni obrt ili trgovačko društvo registrirano za poljoprivredu, treba biti registriran za prodaju na malo putem automata pri županijskom uredu za gospodarstvo;
    ● u dogovoru s lokalnim vlastima/ trgovačkim centrom/ tržnicama dogovoriti uvjete korištenja prostora;
    ● registrirati mljekomat pri Ministarstvu zdravlja kao objekt u poslovanju s hranom.

    Detaljne informacije o registraciji mljekomata može se pronaći na sljedećoj poveznici: http://www.savjetodavna.hr/?page=savjeti,14,382

    Osim stacionarnih mljekomata čije je postavljanje sada ubrzano krenulo i kod nas, u Europi su popularni i pokretni (mobilni) mljekomati. Pojednostavljeno rečeno, to su mljekomati ugrađeni u kombi vozila, ili na prikolice (jednoosovinske ili dvoosovinske). Kombi vozila razvoze mlijeko redovito istom rutom, a prikolice s mljekomatima se ostavljaju kraće razdoblje na određenim frekventnim pozicijama.

    Da bi proizvođač mlijeka mogao prodavati mlijeko putem mobilnih mljekomata u RH, uz već prethodno nabrojane, treba zadovoljiti dodatne zakonske norme:
    ● biti registriran za pokretnu prodaju putem posebno opremljenog vozila (u slučaju kombi mljekomata), i u županijskim uredima za gospodarstvo treba podnijeti Zahtjev za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine iz članka 12 Zakona o trgovini (obrt ili zadruga).
    ● ako je OPG onda je pod ingerencijom novog Pravilnika o dopunskim djelatnostima na OPG-ima i trebate podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik dodatnih djelatnosti izravne pokretne prodaje pri Agenciji za plaćanje u poljoprivredi;
    ● imati suglasnost lokalne zajednice za sve lokacije na kojima mislite prevoziti kombi mljekomat ili ostavljati mljekomat
    na prikolici;
    ● zadovoljiti minimalne tehnički uvjete za posebno opremljeno vozilo.

    Pojašnjenja vezana za Zakon o trgovini mogu se dobiti u MINGO, u Upravi za trgovinu i unutarnje tržište. Dodatno naglašavamo da je pokretna prodaja stavljena pod nadležnost jedinica lokalne samouprave. Nabavka mljekomata danas ne predstavlja više niti financijsku barijeru, jer županije daju bespovratne potpore, a na tržištu se nude i jeftiniji reparirani mljekomati s garancijom već od 5.500 Eura. Nažalost, postavljanje mljekomata za farmu sa više od 10 krava ne znači poslovni spas. Državni aparat je prespor, a birokracija prekruta da izađe u susret proizvođačima mlijeka i omogući im jednostavne načine izravne prodaje mlijeka ne bi li na taj način preskočili otkupljivače i razbili monopol velikih mljekarskih industrija.

    ""Mljekomat i u Zagorju

    Prvi zagorski mljekomat otvoren je u naselju Kalamiri u Zaprešiću. Obitelj Vrhovec počela je prodavati mlijeko putem automata za prodaju sirovog mlijeka, a vlasnik poljoprivrednog obrta Vrhovec iz Pluske je stjepan vrhovec, poznati i priznati zagorski proizvođač mlijeka.

    Vrhovci proizvode prvoklasno mlijeko sa 4,3% masti i 3,7% bjelančevina, a ono što je još važnije, stado od 70 krava drže na pašnjacima. Stjepan kaže: “Krave se napasaju samoniklim i ljekovitim biljem, pa tako ljekovita svojstva dospijevaju na potrošački stol.“ Ova poljoprivredno-poduzetnička obitelj već razmišlja unaprijed te su sada u fazi prikupljanja informacija o plasiranju mlijeka putem posebno prilago đenog dostavnog vozila.

     

    Proizvođaču bolja prodajna cijena, kupcu prirodni proizvod

    Obitelj Vrhovec već četiri generacije bavi se stočarstvom i ima dugu mljekarsku tradiciju. Nedavno su se odlučili pokrenuti prodaju sirovog mlijeka putem mljekomata, nebi li se na taj način dodatno osigurali od budućih potresa na tržištu mlijeka. Prodajom na mljekomatu Stjepan će postići bolju prodajnu cijenu po litri (6kn), a kupac će dobiti neprerađeni, nepatvoreni i nedirnuti prirodni proizvod. Obitelj je uložila oko 130.000 kuna za nabavku automata, a kroz program potpora u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu od Zagrebačke županije dobila je 55% povrata uloženih sredstava. Potporu su im pružile i gradske vlasti osiguravajući frekventnu lokaciju.

    "" 

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakIsplaćeno 476,6 milijuna kuna poljoprivredne potpore
    Sljedeći članakEkološki uzgoj jabuka
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.