Rast ploda

    90

    Prva faza rasta počinje neposredno nakon oplodnje, a u njoj se dijele stanice. Ta je faza usporenog rasta. Ovisno o klimatskim prilikama vrsti i sorti ova faza traje različito vrijeme. Razlika je određena i time je li riječ o ranim, srednjoranim, ili sortama koje kasnije dozrijevaju. No, te razlike u trajanju pod utjecajem sorte nisu velike u prvoj fazi rasta ploda. Drugu fazu rasta karakterizira izduživanje stanica i formiranje staničnih stijenki. U ovoj fazi rast je nešto izraženiji nego u prvoj fazi.
    Nakon druge faze počinje treća faza rasta ploda, a karakterizira je bubrenje stanica. U ovoj fazi dolazi do bržeg povećanja volumena ploda. Rast ploda odvija se prema krivulji izduženog slova “S”, ili kako stručno kažemo prema sigmoidnoj krivulji, kako je to prikazano na crtežu 1. Postoje razlike u rastu ploda, s jedne strane, između jezgričavih voćaka (jabuka, kruška, dunja) i agruma (naranča, limun, mandarinka i druge), i s druge strane koštićavih (koštunica) voćaka (breskva, marelica, šljiva, trešnja, višnja). Kod jezgričavih voćaka i agruma rast ploda karakterizira jednostavna izdužena sigmoida, kao što je predočeno na crtežu l, a kod koštićavih voćaka rast ploda se odvija prema dvostrukoj sigmoidnoj krivulji, kao što je to prikazano na crtežu 2. Dvostruku sigmoidnu krivulju u rastu ploda imaju osim koštićavih voćaka još bajam (badem) i maslina.
    Trajanje pojedinih faza u rastu ploda potrebno je poznavati, kako bi se pravilno i u odgovarajuće vrijeme provele određene agrotehničke (gnojenje, natapanje, obrada tla) i pomotehničke mjere (prorjeđivanje suvišnih plodova, ljetni rez ili radi bolje opskrbe plodova hranjivima, a da se ne troše nepotrebno na suvišni produžni rast mladica, za bolje osvjetljenje i obojenost plodova itd.). S uzgojnog, dakle praktičnog stajališta važno je znati koliko dugo traje i kada se u pojedinom proizvodnom području odvija rast ploda, odnosno pojedinih faza u rastu ploda. Posebno je to važno znati u uzgoju bresaka, jer se prorjeđivanje suvišnih plodova treba provoditi u vrijeme laganog rasta ili gotovo zastoja u rastu ploda, to znači između prve i druge sigmoidne krivulje (izduženog slova “S”). Zastoj u rastu kraće traje kod vrlo ranih i ranih sorti, srednje dugo kod sorti koje srednje rano, odnosno srednje kasno zriju, a najdulje kod sorti koje kasno zriju. Prorjeđivanje suvišnih plodova treba početi nakon što zastane rast ploda. Prvo se prorjeđuju plodovi vrlo ranih i ranih sorti na najkasnije kasno dozrijevajućih sorti. Na taj se način u pravo vrijeme stručno obavi prorjeđivanje plodova, a da se pri tome ne gubi na kvaliteti plodova, njihovoj veličini i obojenosti kožice ploda.

    (Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakRazmnožavanje začinskih trajnica
    Sljedeći članakUzgoj ukrasne peradi
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.