Jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka koja čini velik udio u prehrani, osobito u ljudskoj, uz rižu, bilo kao kuhano zrno ili kao brašno, sir, mlijeko itd., bilo kao uljarica čije se ulje upotrebljava za jelo i u druge svrhe (boje). Na istoku, zbog sadržaja bjelančevina uzima se kao nadopuna riži koja sadrži više škroba. Soja je krmna biljka za sijeno i silažu s kukuruzom.
Zrno se koristi kao krma, proteinski koncentrat, kao pogače koje su vrijedni ostatak nakon istiskivanja ulja iz zrna, koje soja sadrži 16 – 24 %, a koristi se za ljudsku prehranu ili za izradu margarina.
Soja sadrži 4 puta više probavljivih bjelančevina nego kukuruz pa je u racionalnoj hranidbi odlična nadopuna kukuruzu. Ne samo da u smjesi poboljšava omjer između probavljivih bjelančevina i ugljikohidrata, nego i poboljšava kakvoću bjelančevina. Njezine su bjelančevine, naime, najsličnije životinjskim što nije slučaj kod kukuruza.
Soja je bogata i masnoćama, zrno sadrži 18, a vlakna svega 5,0 %. Sadrži prilično malo kalcija (Ca 0,25 %) i mnogo manje fosfora (P) nego pšenične posije, svega oko 0,59 %. Sadrži malo karotina kao provitamina D i malo vitamina A. Zrna soje nisu bogata riboflavinom, ali sadrži više riboflavina i tianina od žitarica, od kukuruza i zobi. Od njih sadrži i više niacina.
Za mliječnost i njezinu produkciju zrno soje treba kuhati, dok kuhanje nije potrebno za konje, ovce i goveda u tovu.
Ako se zrno soje melje, dobro je da se pritom ne miješa sa žitaricama. Sojina zrna mogu se užegnuti ako se dugo čuvaju za toplog razdoblja. Dobrim i temeljitim kuhanjem vrijednost zrna soje se povećava za nepreživače kao što su svinje i perad, i to zbog dviju aminokiselina koje sadrže sumpor, cistin i metionin, a koje se nalaze u bjelančevinama koje nepreživači ne mogu dobro asimilirati i iskoristiti.
Dobro kuhana soja u zrnu ili kao uljana pogača daje dobre bjelančevine ili gotovo posve iste kao i mlijeko ili riblje brašno. Sojine uljane pogače koje se dobivaju tiještenjem ili ekstrakcijom sadrže 41 – 43 % bjelančevina.
Uljana prekrupa dobivena ekstrakcijom sadrži 44 % – 46 % bjelančevina i oko 5,3 % masti.
Pogače i prekrupa imaju malo vlakna, a po probavljivosti zauzimaju vrlo visoko mjesto. Siromašne su kalcijem Ca (0,29 %) i fosforom P (0,66 %), a pogače vitaminom D.
Ako su pogače kuhane vrlo su dobre u hranidbi svinja i peradi, a mirisom i okusom podsjećaju na grah.
Može se kazati da su sojine pogače jedan od naših najboljih bjelančevinastih dodataka visoke kakvoće, jer sadrže bjelančevine visoke kakvoće i bolje su od drugih uobičajenih bjelančevinastih dodataka biljnog podrijetla.
Mljeveno sojino zrnje odličan su bjelančevinasti dodatak za krave muzare, a vrijedne su i za telad u dobi 2 – 3 mjeseca. Obrok mora biti dobro izbalansiran jer suviše zrnja soje djeluje laksativno. Soja je i vrlo važan dodatak obrocima u tovu, goveda i za rasplodnu stoku. Soje u obroku nesmije biti previše, zbog laksativnosti i proljeva te probavnih tegoba.
Tovnoj teladi bolje je kao dodatak obroku davati zrnje soje nego pogače. U hranidbi svinja bolje je davati uljane sojine pogače.

Prethodni članakBolesti kopita
Sljedeći članakŠpinat voli kasnu sjetvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.