Sorte jabuka za uzgoj na okućnici

    28

    Kod odabira sorti jabuka za uzgoj na okućnicama treba znati da jedno stablo i jedna sorta ne mogu davati urod ako u blizini nema druge sorte koja će je oprašivati. Stoga je potrebno kad se sade jabuke na okućnici posaditi najmanje dvije sorte koje se mogu međusobno oploditi, a poželjno je i više sorti da bi se voćke mogle u vrijeme cvatnje oploditi i dati urod.
    Osim navedenih poznatih sorata jabuka koje se uzgajaju u intenzivnim nasadima, ostale sorte koje se mogu preporučiti mogu se podijeliti u dvije kategorije; sorte koje su se nekada češće uzgajale na ovim područjima (Slavonska srčika, Božićnica, Kanada i druge) i sorte koje prema novim istraživanjima pokazuju otpornost prema nekim bolestima (Florina, Enterprise, Gold Rush i slične).
    Stare sorte jabuka
    Slavonska srčika
    (Zeleni štetinec; zelenika; srčika)
    Stara sorta ne naročito zahtjevna glede tla. Slabo podnosi sušu i velike vrućine, a relativno je otporna na bolesti, osobito na pepelnicu. Vrlo je bujnog rasta do kasne starosti i ima snažnu, razgranatu krošnju, s jakim primarnim granama. Cvate srednje kasno i relativno dugo, otporna je na mraz i vlagu. Nije pogodna kao oprašivač, a u rodnost dolazi kasno i sklona je izmjeničnoj rodnosti.
    Plodovi su krupni, oblikom vrlo raznoliki, najčešće spljošteni, pokožica nije debela, ali je vrlo žilava Osnovna je boja zelena, u punoj zriobi zelenkasta do žukasta. Pokrovna crvenkastobrončana boja nalazi se samo na nekim dobro osvijetljenim plodovima i djelomično ih prekriva. Meso je svijetložućkaste boje, sočno, slatko-kiselkastog okusa i plodovi se mogu koristiti u svježem stanju i za preradu, a mogu se čuvati i do proljeća.
    Božićnica (kolačara; štajerski poga- čar; pogačara)
    Božićnica je bujnog rasta, razvija okruglastu, poslije plosnatu i rijetko razgranatu krošnju. Sorta je otporna na zimski mraz. Traži duboka i lagana tla.
    Rodnost je izmjenična i obilna. Dozrijeva u prvoj polovici listopada, a skladištenjem je postojana od studenoga do proljeća.
    Plodovi su srednje krupni, prilično neujednačeni, spljoštenog oblika i rebrasti. Pokožica je većim dijelom glatka, tanka i čvrsta.
    Osnovna zelena boja prelazi u zelenkastožutu i gotovo je u cijelosti prekrivena crvenim dugim zrakama. Meso je zelenkastobijelo, sočnog vinsko kiselog okusa. Pri skladištenju meso gubi na sočnosti i postaje krhko.
    Kanada (kanatka, kanadska reneta)
    Ovo je sorta kojoj su potrebni oprašivači. Grane u mladosti rastu uspravno i bujno. Pogodna je za uzgoj na toplijim položajima i plodnom, dovoljno vlažnom tlu. Spada među najrodnije sorte, rodi redovito i obilno.
    Bere se u prvoj polovici listopada, upotrebljiva je, odnosno postojana, od studenoga do siječnja ili veljače.
    Plodovi su plosnato-okrugli ili kupasti, nepravilnog oblika, krupni do vrlo krupni, a pokožica je hrapava, smećkasta, više ili manje pokrivena velikim smeđim točkama zvjezdastog oblika.
    Osnovna zelena boja dozrijevanjem prelazi u svijetlo zelenkastožutu do žutu. Meso je bijelo i na zraku brzo posmeđi. Srednje je čvrsto, poslije prhko, srednje grubozrnato i sočno, odličnog slatko – kiselog okusa s aromom renete. Plodovi nemaju izraženo crvenilo, čak ni s osunčane strane.
    Jedna je od najkvalitetnijih zimskih stolnih sorata. Pogodna je i za preradu u kompot i sok. Plodovi se dobro skladište i nisu osjetljivi na pritiske.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakZelena smrekina uš šiškarica
    Sljedeći članakPlodoredom do većeg prinosa povrća
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.