Termin plodored označava pravilnu, prostornu i vremensku izmjenu usjeva u vašem vrtu. Drugim riječima, plodored objedinjava termine plodosmjena (vremenska izmjena usjeva) i ophodnja ili rotacija (prostorna izmjena usjeva). Bez usklađenosti plodosmjene i rotacije, plodored, kao širi pojam ne bi se mogao ispravno provoditi.
Zašto je potreban plodored
S obzirom na to da u povrtnjaku uzgajamo velik broj različitih vrsta povrća, njihov uzgoj nije tako jednostavan kao što na prvi pogled izgleda ako poštujemo osnovna pravila plodoreda. Naime, povrtnjak je specifično mjesto u našem vrtu gdje se na istoj površini tijekom godine uzgajaju dvije, a ponekad i tri (u Mediteranu) različite kulture.
Među iskusnim je vrtlarima uvriježena dobra stara praksa, koja je osnovni preduvjet za uspješan uzgoj povrća, da se u povrtnjaku izmjenjuju kulture kako na istom mjestu ne bi uzgajali istu vrstu ili vrstu iz iste porodice godinu za godinom.
Mnoge bolesti na povrćarskim kulturama mogu se uspješno onemogućiti ako se ugrožena kultura ne vrati na isto mjesto 3, 4 i više godina. To se objašnjava time što neke patogene gljive koje izazivaju bolesti ne mogu živjeti u zemljištu duže od jedne, dvije ili tri godine, ili se za to vrijeme populacija patogena toliko smanji da prouzrokuju samo neznatne štete. Suprotno tome, kad se ista kultura, ili neka druga koju napadaju isti patogeni, uzastopno uzgaja na istom mjestu više godina oni se namnože i izazivaju masovne štete koje je teško spriječiti i pravilnom primjenom kemijskih preparata.
Pravilan plodored odnosno plodosmjena pomaže i u suzbijanju insekata, naročito onih koji napadaju samo jednu vrstu usjeva, a ne mogu se kretati daleko. U tom slučaju, ako nema biljaka kojima se hrane, insekti masovno ugibaju.
Poznato je da se prinos nekih kultura značajno smanjuje poslije određene vrste. Međutim, to se ne događa nakon sjetve druge kulture. Dok treća grupa kultura dobro podnosi samu sebe, tj. autostabilna je ili tolerantna na uzastopni uzgoj, godinu za godinom na istoj površini (monokultura). U tome se vidi utjecaj jedne kulture na drugu, odnosno međusobna tolerantnost usjeva.
Poznato je da uzgoj u monokulturi pogoršava ne samo kemijska (razina humusa, pH) nego i fizikalna svojstva tla (struktura tla), dok različite vrste nejednako iscrpljuju tlo odnosno imaju različite potrebe za hranivima. Naime, neke kulture imaju duboki korijenov sustav koji crpi hraniva i vodu iz dubljih slojeva, a druge kulture s plitkim korijenovim sustavom iz gornjih slojeva.
Osim toga, neke kulture mijenjaju kemijski sastav tla pomoću tvari koje izlučuju iz korijena i na taj način smanjuju uspješnost uzgoja sljedeće kulture.
Tlo se dublje obrađuje za kulture s dubljim korijenom, a znatno pliće za kulture sa slabije razvijenim korijenom. Za važnije povrćarske kulture koje se uzgajaju u vrtu preporučuju se ovi predusjevi:
za rajčicu; kupusnjače, mahunarke, tikvice, korjenasto povrće
– za papriku; tikvice, mahunarke i korjenasto povrće
za kupusnjače; krumpir, rajčica, paprika, mahunarke, luk i korjenasto povrće
za mladi krumpir; korjenasto povrće
za krastavac i lubenicu; paprika, rajčica, krumpir
za mladi luk; paprika, rajčica, krastavac, lubenica
za korjenasto povrće; paprika, rajčica, krastavac, mahunarke
za mahunarke; rajčica, paprika, kupusnjače, tikvice.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSorte jabuka za uzgoj na okućnici
Sljedeći članakSuzbijanje bolesti voćaka i vinove loze krajem zime i početkom proljeća
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.