Štetnici i bolesti povrća

    42

    Lisne uši na mrkvi i drugim štitarkama
    Mrkvu napada nekoliko vrsta lisnih uši, a najopasnije su Cavariella aegopodi, koja prezimljuje na vrbi i vrsta Semiaphis dauci. Maleni su nježni insekti, okruglasta tijela, čije kolonije nalazimo na najmlađim listovima. Napadaju mrkvu, celer, peršin, pastrnak i neke druge štitarke. Kolonije obično nalazimo s donje strane mladih listova i njihovim stapkama u kruni. Lišće zaraženih biljaka djeluje raščupano, deformirano je i žute ili crvenkaste boje. Listovi zaraženih biljaka često se kovrčaju, žute, biljke zaostaju u rastu, a mogu i uginuti. Obje vrste izlučuju velike količine medne rose koja potpuno prekriva listove. Do zaraza može doći već tijekom svibnja. No, u najvećem broju uši se javljaju potkraj lipnja. Moguće su i u srpnju i rujnu. Nagli porast temperatura nakon duljih kiša vrijeme je njihove zaraze. Intenzitet zaraze lisnim ušima naglo raste, za svega nekoliko dana na listovima ćemo naći brojne kolonije jednog od ovih štetnika. Zaraza lisnim ušima na mladom nasadu mrkve može potpuno uništiti prinos. Vrlo su opasne zaraze lisnim ušima sjemenske mrkve, jer su prenositelji kompleks viroze prstenaste pjegavosti listova. Sjeme biljaka oboljelih od ove viroze nije upotrebljivo za sjetvu. Mnogo manje štete nastaju na starijem nasadu.
    Suzbijanje
    Suzbijaju se isključivo kurativno, insekticidima zvanim aficidi kao Pirimor 50 WG; Aztec EC, te i insekticidima šireg spektra djelovanja, kao što su Karate 2,5 EC, Actara 25 WG; Calypso 480 SC, Methomex 20 Sl i sl. Postavljanjem žutih ljepljivih ploča po rubnim dijelovima nasada može se sniziti zaraza. Na manjim površinama zaraze se mogu spriječiti postavljanjem mreže.
    Sovice pozemljuše na paprici
    Na paprici koju sadimo u polje, često nakon presađivanja velike štete mogu izazvati gusjenice sovica pozemljuša Agrotis sp. i Euxoa sp. Mlade biljke nalazimo izvrnute, pregrizene na vratu korijena. Prizemno lišće također može biti izgriženo. Ako malo odgrnemo zemlju u neposrednoj blizini izvrnutih biljaka, naći ćemo sive glatke gusjenice dugačke do 45 mm, koje se na dodir svinu u kolut. Ove se gusjenice danju zadržavaju u površinskom sloju zemlje, gdje miruju, dok se noću hrane izgrizajući biljke uz samu površinu zemlje ili neposredno iznad nje.
    Suzbijanje
    Suzbijanje se provodi prije sadnje zalijevanjem površine, uz obvezno unošenje u tlo, Dursbanom 48 E, odnosno razbacivanjem granula istog insekticida (Dursban G-7,5), također prije sadnje ili prilikom napada zalijevanjem ili rasipanjem istih insekticida, ali bez inkorporacije. Prilikom napada može se provoditi i razbacivanje zatrovanih mamaka oko napadnutih biljaka. Mamci se izrađuju od mekinja, šećera i jednog od insekticida kao Dursban 48E, Finish E 48, Pyrinex 48 EC ili Pirifos EC u omjerima 10 kg mekinja + 0,5 kg šećera + 0,3 l jednog od insekticida. Za površinu od 1 ara potrebno je 0,5 – 1 kg zatrovanih mamaca, koji se rasipaju predvečer. Prilikom napada mogu se prskati tlo i bazalni dijelovi biljaka jednim od insekticida kao što su Karate 2,5 EC, Karate Zeon ili Beta Baythroid EC.
    Pepelnica rajčice
    Bolest je novijeg datuma na rajčici, koja iz godine u godinu postaje sve veći problemom. U 2000. utvrđene su vrlo jake zaraze na rajčici u zaštićenu prostoru na sortama Raisa i Adelaide u Domaljevcu (okolica Županje). Na tom objektu prvo je došlo do zaraze pepelnicom na paprici sorte Blondi, da bi nešto kasnije zahvatila i rajčicu. Iduće 2001. zaraza pepelnicom pojavila se na rajčici na vanjskim površinama u okolici Zadra, a 2002. u zaštićenu prostoru i u okolici Zagreba. Napadnuti listovi prepoznaju se po žućkastim pjegama na licu lista, čija je sredina nekrotična. Na naličju listova razvija se rijetka prljavobijela prevlaka nalik mašku. Zaraženi listovi žute, uvijaju se i suše. Osušeni listovi ostaju visjeti na biljci. Ova gljiva parazitira i na patlidžanu, izazivajući vrlo slične promjene na listovima. Postoje razlike u osjetljivosti sorata, stoga treba uzgajati manje osjetljive.
    Suzbijanje
    Za razliku od ostalih gljivica, uzročnika pepelnice, koji se razvijaju na površini tkiva L. taurica je endoparazit, te fungicidi na bazi sumpora ne daju osobitu zaštitu. Kemijskom zaštitom treba započeti čim se primijete prvi znakovi bolesti. Mnogo djelotvorniji od sumpornih fungicida su oni sistemičnog djelovanja kao Anvil, Saprol, Rubigan i Bayleton Special, koji se koriste u sredozemnim zemljama. U Hrvatskoj za suzbijanje plamenjače i koncentrične pjegavosti na rajčici dopuštenje za primjenu ima Quadris, koji se može koristiti i protiv pepelnice, uz preporuku da se ne koristi više od dvaput u vegetacijskoj sezoni. Primjenjuje se u koncentraciji 0,1 posto, uz karencu za rajčicu od 3 dana.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakPodzemni štetnici ratarskih i povrtlarskih kultura
    Sljedeći članakBolesti lupinastih voćaka, bajama, oraha, lijeske
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.