Voćarski dnevnik – Budućnost voćarskih gospodarstava

    34

    To je proces koji će se neminovno događati, ne krivnjom danas ove Vlade, a sutra one druge, nego zato što se ne mogu svi baviti voćarstvom i zato što je tehnologije proizvodnje voća otišla toliko daleko, da se to reflektira na kvalitetu i količinu koju s novim tehnologijama može proizvoditi manji broj, ali kvalitetno educiranih i opremljenih voćara. Ako jedan voćar može kvalitetno egzistirati s otkupnom cijenom od 2 kn/kg jabuka, to znači da je on dobro tehnološki opremljen i da je spreman držati korak s vremenom. EFM izvještava kako se broj voćarskih gospodarstava u Nizozemskoj smanjuje. Trenutno u Nizozemskoj ima 1.610 voćarskih gospodarstava. Oko 25% gospodarstava je nestalo u zadnjih 10 godina, ali je površina voćarskih proizvodnji pala samo za 4%. To znači da su „preživjela“ gospodarstva povećala površine, znači dodatno su se razvijala. Prosjek po gospodarstvu je porastao s 9,3 ha na 11,7 ha. Unutar povećanja prosječnih površina pod voćarskim proizvodnjama, pala je proizvodnja jabuka s 11.177 ha na 7.948 ha, ali se povećala površina pod kruškama s 6.329 ha na 8.169 ha. Povećale su se i značajno površine pod trešnjama (s 225 ha na 393 ha), te pod bobičastim voćem (s 1.064 ha na 1.449 ha). Valja napomenuti kako su podaci iz Nizozemske potpuno meritorni za razliku od naših.

    Strogi zahtjevi tržišta

    U Njemačkoj je situacija još dramatičnija. U zadnjih 10 godina je broj voćarskih gospodarstava pao za 50%! 2012. godine je u Njemačkoj bilo ukupno 7.455 ha voćarskih gospodarstava od kojih oko 80% bavi proizvodnjom jabuka, a oko 50% i kruškom ili samo kruškom. Ove godine je u Njemačkoj očekivan urod oko 17% manji od desetgodišnjeg prosjeka (oko 956.000 tona), smanjen je urod bio i trešnje za oko 24% u odnosu na desetgodišnji prosjek. Zbog svega toga, a naravno prvenstveno zbog strogih zahtjeva tržišta koje uglavnom predstavljaju trgovački lanci, broj voćarskih gospodarstava gotovo svugdje u Europi pada. Ipak nije svugdje loše. U Italiji gdje je snaga zadruga velika i gdje su solidno postavljeni temelji lanca od proizvodnje s adekvatnom funkcionalnom savjetodavnom službom preko opskrbe proizvođača, čuvanja jabuka, pripreme za tržište, marketinga i konačno prodaje, broj voćarskih gospodarstava uglavnom ne pada. Isto tako ne pada niti broj voćarskih gospodarstava koji nude specifi čne proizvode koji imaju dodatnu proizvodnu i tržišnu vrijednost, kao na primjer organska proizvodnja, te proizvodnja voća u konjunkturi primjerice bobičastog voća, trešanja, višanja. Tehnološke mogućnosti u voćarskoj proizvodnji takve su da omogućuju jeftiniju proizvodnju prosječno više kvalitete voća. Tehnologija omogućuje i stabilnost proizvodnje. Ulaganja u takvu proizvodnju sa stajališta fi nancijskog ulaganja, ali osobito sa stajališta ulaganja u znanje su nužna i relativno je manji broj voćara spreman za takve promjene. Oni koji jesu to u stanju će prosperirati, a oni koji to nisu biti će sastavni dio trenda smanjivanja broja voćarskih gospodarstava u Europi.

    "" 

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakSoufflee od čokolade sa sladoledom
    Sljedeći članakMinistarstvo poljoprivrede podržalo projekt “Zelena ideja”
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.