Besplatan dušik iz zraka fiksiran i transformiran u visokovrijednu proteinsku krmu – EKO-logija i EKO-nomika na najvišoj razini. Crvena djetelina postaje sve važnija kultura u plodoredu na stočarskim gospodarstvima.
Najjeftiniji dušik / proteini iz zraka
Crvena djetelina, trećakinja ili kravska djetelina, kako ju u narodu nazivaju, zauzima sve veći udio u sjetvenoj strukturi u stočarski razvijenim krajevima. Ubuduće će zasigurno još i puno više jer je vrlo ekonomična u proizvodnji najjeftinijih proteina, fiksirajući besplatni dušik iz zraka. U povoljnim uvjetima fiksacija može doseći i do 200 kg čistog dušika po hektaru godišnje; prema nekim istraživanjima čak i dvostruko više.
Kupovni dušik u mineralnim gnojivima danas košta oko 25 kn po kilogramu – računica je prilično jednostavna. Taj besplatno fiksirani dušik daje naravno veliku korist kroz visokovrijednu krmu crvene djeteline vrlo bogatu proteinima. Koristi i usjevima koji se siju u plodoredu nakon djeteline (u pravilu kukuruz, žitarice i trave).
Smanjenje ovisnosti o (uvoznoj) sojinoj sačmi
U usporedbi s travama, djeteline znatno lakše i jeftinije proizvode ciljanih >18% sirovih proteina (SP) u krmi; analize krme na ponajboljim stočarskim gospodarstvima Zapadne Hrvatske u protekle dvije godine to jasno pokazuju:
Sjenaže (ukupno 34 uzorka):
- trave: prosjek 13,9% SP (raspon 6,5% – 21,4% i 60% sjenaža ispod 15% SP)
- djeteline i lucerna: prosjek 17,5% SP (raspon 14,1% – 21,8% i 60% sjenaža iznad 17% SP)
Prinosi prvog otkosa crvene djeteline ove su godine solidni, u prosjeku oko 15 rolo-bala po hektaru. To je 3,5-4,0 tone ST/ha i uz prosječnu kvalitetu od 18% SP (u ST), u jednoj bali je 45 kg sirovih proteina, što je proteinski (dušični) ekvivalent od 100 kg sojine sačme (>500 kn). Ukupni godišnji prinos crvene djeteline može lako doseći 10 tona ST/ha. To je ekvivalent od 280-300 kg čistog dušika ili oko 1.800 kg SP (4 tone sojine sačme !?).
Svjesni smo koliko nam je svima važno smanjiti ovisnost stočarstva o uvoznoj sojinoj sačmi i sličnim proteinskim komponentama stočne hrane.
S ekološkog gledišta, povećanje udjela leguminoza (proteinskih kultura) u plodoredu i prije novonastalih kriza bilo je itekako poželjno. U novom programskom razdoblju ZPP-a EU bit će još izdašnije podupirano mjerama (intervencijama). Jer tla su nam velikim dijelom vrlo siromašna humusom, dušikom i ukupnom organskom tvari.
Poljoprivrednici, poglavito stočari – proizvođači mlijeka, ako još nemate dovoljno iskustva s djetelinama, potražite stručnu podršku u lokalnoj ‘Savjetodavnoj službi’. Vrlo brzo će rokovi za pripremu rano jesenske sjetve djetelina.
