Današnji ubrzani tempo života potiče sve veći broj ljudi, koji primarno nisu poljoprivrednici da se vrate prirodi. Tako nakon više desetljeća udaljavanja od nje i da sami, na svoj način, najčešće u skladu s ekološkim načinom uzgoja, proizvedu dio hrane, prvenstveno povrće i voće za svoje potrebe.

Ako u blizini kuće ima dovoljno mjesta za uzgoj biljaka ali je zemlja loše kvalitete ili postoji želja za vrtlarenjem na jednostavniji način rješenje je uzgoj biljaka na povišenim gredicama.

 width=

Povišene gredice predstavljaju ograđen prostor visine od 15 do čak i do 100 cm. Ispunjen je kvalitetnom zemljom pomiješanom s kompostom u kojoj se mogu saditi različite vrste biljak. I to: povrće, cvijeće, ljekovito i začinsko bilje, te neke vrste voća.

/></figure>



<p><strong>Prednosti povišenih gredica u odnosu na uzgoj biljaka u običnim gredicama:</strong></p>



<ul><li> Zemlja se u njima brže zagrijava od one u tlu; tako je moguća ranija sadnja i povrće i drugo bilje ranije dozrijeva.</li><li> Zbog bolje drenaže i prozračnosti te veće kvalitete tla biljke se mogu saditi gušće.</li><li>  Zimi ih je lako prekriti tzv. tunelom odnosno agrofolijom i pretvoriti u plastenik.</li><li>Lakše ih je obrađivati ne samo zato što nije potrebno saginjanje, već se uređuju i na takvoj širini da je svaki dijelić gredice lako dostupan vrtlarevoj ruci bez ulaska na gredicu i gaženja zemlje. Preporučena širina gredice je do 200 cm. Ako je dostupna za rad samo s jedne strane onda 80 – 100 cm (primjerice pored zida).</li></ul>



<p></p>



<ul><li> Na povišenim gredicama manje je korova, posađenom bilju je olakšan razvoj i zakorijenjivanje, pa za korov i nema mjesta.</li><li> Ako su lijepo uređene od materijala koji su skladni okolišu, mogu biti dekorativne u vrtu.</li><li> Zemlja je rahla jer se obrađuje bez gaženja; pogodna je za ekološko vrtlarenje uz malčiranje i sa prozračivanjem zemlje (bez prevrtanja tla štihanjem ili oranjem).</li><li> Povrće u povišenim gredicama lakše je zaštiti od najezde puževa golaća; mogu se zaštiti i od voluharica i krtica ako se na dno gredice ispod tla poslože kameni obluci ili kamene ploče kroz koji neće moći rovati.</li></ul>



<h4><strong>Nedostaci povišenih gredica:</strong></h4>



<ol><li> Potrebno je dodatno početno ulaganje u materijal – prirodno drvo, kamen, opeka, pocinčani vijci, metalni okovi, rad.</li><li> Teže zadržavaju vlagu i zahtjevnije su za navodnjavanje od običnih gredica, bez obzira što ih malčem štitite od sušenja.</li></ol>



<h4 id=Kako napraviti povišene gredice?

Prvi korak pri uređenju povišenih gredica je odabir mjesta u vrtu – po mogućnosti neka bude sunčano, zaštićeno od vjetra i ravno. Isplanirajte unaprijed veličinu i širinu gredica te dubinu i raspored, na način da se oko i između gredica možete kretati noseći alat. Optimalno bi bilo da mogu proći i tačke.

Ako je tlo ispod gredica plodno, preštihajte ga i očistite od trave, korova i korijenja; gredica može biti visoka i samo 15 cm, jer će korijen biljaka rasti u tlo ispod.

Ako je tlo glineno i tvrdo, tada na dno povišene gredice postavite granje, kamenje, geotekstil, novinski papir ili karton, pa na to nasipajte kvalitetnu zemlju i kompost na kojima će biljke rasti.

Preporučene visine gredice za pojedine biljne vrste:

Biljne vrsteVisina gredice u cm
salata, mrkva, rotkvica, rikula, radič, špinat30
mrkva, peršin, celer, grašak, bob, jagode, niske mahune, niski grah40
rajčica, tikvice, patlidžan, paprika, kupusnjače, krastavac, maline50

Prilikom izrade gredica posebno obratite pozornost da su sve stranice okvira iste visine i da površina gredica bude ravna. Ne bude li, voda će se slijevati i skupljati na nižem dijelu gredice, što može dovesti do truljenja. Ako je tlo neravno, dno gredice možete izravnati dodajući kamenje, karton ili novinski papir.

Odaberite materijal za izradu gredica; neka bude prirodni materijal, koji neće uslijed vlage brzo propasti. Ne smije biti obrađivan kemikalijama jer bi se mogle otpustiti u tlo i ući u biljke koje uzgajate. Staro i trulo drvo izbjegavajte jer će privući mrave. Za spojeve drva koristite pocinčane vijke ili okove. Samo drvo možete zaštititi na način da donjim rubom ne bude u zemlji nego iskopajte žlijeb. Zatim ga ispunite sa šljunkom, pa se voda neće nakupljati. Također, drvene okvire s unutrašnje strane možete zaštititi oblogom od PVC folije (koja ne smije prekrivati tlo ispod gredice).

Što i kako saditi u povišene gredice?

Možete saditi samo cvijeće, a možete saditi povrće, neke vrste voća te začinsko i ljekovito bilje. Mogućnosti su neograničene. Ukoliko ste se odlučiti za sadnju povrća, povišene gredice su odličan odabir za sadnju kupusa, salate, mrkve, luka, rotkvice, repe i drugih kultura. Poznato je da biljke susjedi imaju određeni utjecaj jedna na drugu. On može biti koristan ili štetan, izravan ili neizravan, putem kemijskih tvari tzv. alelokemikalija koje nemaju štetan utjecaj na samu biljku. Međutim po otpuštanju u okoliš degradiraju se i transformiraju te mogu postati toksične ili korisne za druge biljke.

Alelopatija dakle predstavlja složen biološki fenomen međusobnog djelovanja među vrstama; u prirodnim sustavima, ali i drugim agroekosustavima među usjevima i korovima.

Na linku je popis alelopatskih biljaka odnosno nekih „dobrih i loših susjeda u vrtu”

Korisni savjeti

Povišene gredice služe kao prepreka mnogim nametnicima pa tako više nećete imati problema s puževima. Za izradu gredica nikako nemojte koristiti stare i trule grede. One povećavaju rizik od naseljavanja mrava; nemojte koristiti ni reciklirane daske jer mogu sadržavati kemikalije neprikladne za vrtlarstvo koje će prijeći u tlo, a iz tla u biljke koje ste zasadili.

Jednom sagrađene povišene gredice možete vrlo jednostavno pretvoriti u mali „plastenik“. Na rubove povišenih gredica jednostavno zabodite PVC cijevi koje ćete u luk saviti do drugog kraja gredice. Lukove postavite svakih 1 – 1,5 m te ih po potrebi prekrijte najlonom ili folijom. Na taj način dobili ste „plastenik“ koji će zaštititi vaše biljke, a neke od njih na taj način možete uzgajati i tijekom cijele godine.

Voditi računa o tome da se voda ne može dugo zadržati nakon zalijevanja. Zato je potrebno češće zalijevanje i korištenje malča kao zaštite od prevelikog isušivanja zemlje u gredici.

/></figure>



<p class=Izvor: https://www.savjetodavna.hr/2022/05/23/vrtlarenje-na-povisenim-gredicama/

Ana Jonke, dipl. ing. agr.

Foto: Ana Jonke, Božo Odak

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakEkologija i ekonomika uz puno više djeteline
Sljedeći članakIskaz interesa za sudjelovanje u Programu potpore za uređenje sabirališta mlijeka
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.