Besplatan dušik iz zraka fiksiran i transformiran u visokovrijednu proteinsku krmu – EKO-logija i EKO-nomika na najvišoj razini. Crvena djetelina postaje sve važnija kultura u plodoredu na stočarskim gospodarstvima.

Najjeftiniji dušik / proteini iz zraka

Crvena djetelina, trećakinja ili kravska djetelina, kako ju u narodu nazivaju, zauzima sve veći udio u sjetvenoj strukturi u stočarski razvijenim krajevima. Ubuduće će zasigurno još i puno više jer je vrlo ekonomična u proizvodnji najjeftinijih proteina, fiksirajući besplatni dušik iz zraka. U povoljnim uvjetima fiksacija može doseći i do 200 kg čistog dušika po hektaru godišnje; prema nekim istraživanjima čak i dvostruko više.

Kupovni dušik u mineralnim gnojivima danas košta oko 25 kn po kilogramu – računica je prilično jednostavna. Taj besplatno fiksirani dušik daje naravno veliku korist kroz visokovrijednu krmu crvene djeteline vrlo bogatu proteinima. Koristi i usjevima koji se siju u plodoredu nakon djeteline (u pravilu kukuruz, žitarice i trave).

Smanjenje ovisnosti o (uvoznoj) sojinoj sačmi

U usporedbi s travama, djeteline znatno lakše i jeftinije proizvode ciljanih >18% sirovih proteina (SP) u krmi; analize krme na ponajboljim stočarskim gospodarstvima Zapadne Hrvatske u protekle dvije godine to jasno pokazuju:

Sjenaže (ukupno 34 uzorka):

  • trave: prosjek 13,9% SP (raspon 6,5% – 21,4% i 60% sjenaža ispod 15% SP)
  • djeteline i lucerna: prosjek 17,5% SP (raspon 14,1% – 21,8% i 60% sjenaža iznad 17% SP)

Prinosi prvog otkosa crvene djeteline ove su godine solidni, u prosjeku oko 15 rolo-bala po hektaru. To je 3,5-4,0 tone ST/ha i uz prosječnu kvalitetu od 18% SP (u ST), u jednoj bali je 45 kg sirovih proteina, što je proteinski (dušični) ekvivalent od 100 kg sojine sačme (>500 kn). Ukupni godišnji prinos crvene djeteline može lako doseći 10 tona ST/ha. To je ekvivalent od 280-300 kg čistog dušika ili oko 1.800 kg SP (4 tone sojine sačme !?).

Svjesni smo koliko nam je svima važno smanjiti ovisnost stočarstva o uvoznoj sojinoj sačmi i sličnim proteinskim komponentama stočne hrane.

S ekološkog gledišta, povećanje udjela leguminoza (proteinskih kultura) u plodoredu i prije novonastalih kriza bilo je itekako poželjno. U novom programskom razdoblju ZPP-a EU bit će još izdašnije podupirano mjerama (intervencijama). Jer tla su nam velikim dijelom vrlo siromašna humusom, dušikom i ukupnom organskom tvari.

Poljoprivrednici, poglavito stočari – proizvođači mlijeka, ako još nemate dovoljno iskustva s djetelinama, potražite stručnu podršku u lokalnoj ‘Savjetodavnoj službi’. Vrlo brzo će rokovi za pripremu rano jesenske sjetve djetelina.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje